Od stoljeća sedmog

Mislili su neki, već nas neće biti. Ni veselje svoje nisu mogli skriti.

Raselit nas treba, da nas manje ima. Nisu tu ni bili - tad će reći svima.

Nek tuđinu grizu, roda znati neće. Bez jezika narod nema više sreće.

Djeca roda povijest neće znati. Potom svoj na svome neće bit Hrvati.

 

Kroz vremena gruba i kroz ljute boje, branili smo časno mi ognjište svoje.

Čuvaše nam pređi ovu rodnu grudu. Nisu zbog slobode ginuli zaludu.

Al sad evo nova zora rudi, poslije dugih ljeta Hrvatska se budi.

Tu na našoj zemlji naš se stijeg vije; crven, bijeli, plavi, više se ne krije.

 

Tko na tvrdoj stijeni svoju prošlost piše, tom nemože nitko prošlost da izbriše.

Varaju se i ne misle tako – što se krvlju brani, ne pušta se lako.

Mi smo tu odavna svi moraju znati. To je naša zemlja tu žive Hrvati.

Na kamenu tvrdom o tom slova pišu: „Od stoljeća sedmog tu Hrvati dišu.“

 

KRALJ TOMISLAV

 

Oružje zveči, bijesne mrke čete.

I Mađari bježe na brzim konjima.

Za njima Hrvati kao sokolovi lete,

Gone ih preko ravni i brjegova.

Šumama gustim, gudurama tamnim,

Sve do sivih Dravinih valova

 

Kad je rijeku preš'o, mrk je upitao:

„Junače tko si?“

A na drugoj strani pobjednik mladi,

Gromko zavikao:

 

„Arpade ti si vjetrina što hara!

Ja sam ti hrašće jedro i stoljetno

Na koje zalud vihor se obara!

Ti bijesan rušiš, ja sveđ i vedar zidam,

Ti ko zvijer banu da moriš i kolješ,

Ja od zla branim, ljute rane vjeđam!

Za ime, što me pitaš, varvarine?

Čuvar sam vjerni svoje Domovime,

Lav stražar rodne rijeke i doline!

Susjede, dom si na svojemu gradi!

Zovi me zid međni, plot krvavi!

Al' prohtjel' se tebi jednom natrag, znadi:

Tu ćeš me naći! Čekam te na Dravi!“

 

Vladimir Nazor

 

Kralj Tomislav na prijestolju Kralj Tomislav na prijestolju

“Slava Bogu na visini, a mir ljudima na nizini !

Slava i hvla Bogu koji se smilova narodu te mu dadekrunjena kralja.

 

Slava i hvala svetomu ocu papi rimskomu.

Slava i hvala svijetlomu i dobromu kraju hrvatskomuTSlava i hvala i zdravlje.

Blago narodu koji doživi taj veliki dan da vidi krunjena svoga kralja.

Blaženi dan novoga života naroda hrvatskoga.

Blaženi dan koji tebi kralju darovavijenac vrh tjemena Tvoga.

 

Slava i hvala Bogu koji Te uresi kraljevskim znakovima.

Slava i hvala Bogu koji te prikaza narodu kao kralja velikaog i možnog.

Čuvao te Bog u zdravlju na mnogo ljeta, na slavu i sreću naroda !

Usliši Gospodine molitvu puka tvog; usliši Gospodine !

 

Na mnoga ljeta, na mnoga ljeta, slava i hvala i zdravlje

svijetlomu kralju hrvatskomu Tomislavu i svijetloj kraljici

i njegovoj djeci i njegovoj svojoti.

 

Na mnoga ljeta slava i hvala i zdravlje !”

 

19.02.2009

::: PV PRETRAGA

::: PORED PUTA

1912.

 

Odlučiše sarajevske gospođe pohoditi novootvoreni kinematograf Alberta Metza. Dovezoše se fijakerom obje Halilbašićke, a Firdus-hanuma i Spahinbegovica svaka obaška. Izostade žena Mehmedage Fadilpašića koji je bolovao i, kao da je znao da boluje posljednju bolest, suprugu nije puštao od sebe. Društvo iznevjeriše dvije poznate kerfeke - nije im bilo prvi put.

- Što li one dvije ne dođoše? - upita Firdus-hanuma kada se dvorana zamračila.

- Neće one, kažu, šejtanske slike petkom gledati! - šanu joj prva Halilbašićka. Druga Halilbašina žena nikad nije usta otvarala.

- Zbilja! Pa danas je petak! - potvrdi Firdus-hanuma i zamisli se.

- Ma kakvi! Nije njima toliko do petka! To one nema iz inata čine. Što iz inata, što iz pasjaluka. Što zbog oboga...

- Nije važno. Nismo ovdje zbog njih došle.

- Nismo.

A kad filmska predstava otpoče glasovirskim uvodom, zaboraviše o čemu su govorile. približiše glave drvenoj rešetki - mušepku - da bolje vide. Da sakriju ženska lica od muških pogleda, dvije su lože bile zagrađene mušepcima. U susjednoj, otvorenoj, one iz zatvorene otkriše kako uz doktoricu Krajewsku sjedi mlada Mehmedagićka sa šeširom na glavi, ruku golih do lakata, nogu prebačenih i uvis isturene, prahom naprašene špičaste, ali ipak lijepe brade.

 

Dragan Pavelić

::: ČITAONA

::: NA BANDERI

ŽELITE ODMOR?

Kontakt: +385 (98) 195  92 46 Kontakt: +385 (98) 195 92 46

TIJEKOM CIJELE GODINE