LJUDI KROZ VRIJEME
Otok bez milosti
"Na prvom sljedećem sastanku politbiroa KPJ Kardelj je predložio da sve informbiroovce izoliraju na Golom otoku, i da taj otok postane zatvor
za sve koji više vjeruju Staljinu nego Titu. Ministarstvo unutarnjih poslova je prihvatilo Kardeljev prijedlog i nakon prvog pregleda ocijenilo otok kao "vrlo primjeren". >>>više
Krunoslav Draganović
Krunoslav Draganović, svećenik, povjesničar i političar, rođen je u
Brčkom 30. listopada 1903. Osnovnu i srednju školu pohađao je u Travniku
i Sarajevu. Studirao na Politehnici u Beču, ali 1925. prekida studij i u
Sarajevu završava bogosloviju. >>>više
Zagledan u planine
- Što misliš, pope, tko će pobijediti?
Fra Željko će njemu:
- Kočo, nemoj me ubiti, pa ću ti
reći tko će pobijediti.
Kočo:
- Neću te ubiti, B ... mi! Fra Željko:
- Nećeš li, Kočo, Staljina ti? Kočo ponovi zakletvu.
Matoš
Život mu je uistinu bio pun paradoksa. Taj izvanredni umjetnik
pera ponavljao je sedmi razred gimnazije jer je pao iz hrvatskog jezika...
>>>više
U početku bijaše prijevod
Umirovljeni profesor katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu dr. Bonaventura Duda čitav je svoj radni vijek posvetio tumačenju svetopisamskih (novozavjetnih) perikopa. >>>više
Dva predsjednika i jedan razlaz
Rekao sam Tuđmanu kad je odlazio u Karađordevo razgovarati s Miloševićem: 'Čuvaj se, jer on će te
prevariti'. 'Ti misliš da je on pametniji od mene?', planuo je Tuđman i uopće nije htio čuti upozorenje. >>>više
Ekrem Eck Spahich
Njegov otac, iako nekoliko puta zarobljavan od Titovih partizana, uspio se preko hrvatskih krugova prebaciti do Amerike i Teksasa i tu životariti. Novi život nije mogao započeti jer mu je obitelj bila
udaljena tisućama milja, a svog sina jedinca nije vidio skoro 15 godina >>>više
Časni starina fra Grgo Martić
Ako puk opstane dok se ne steknu uvjeti da se sve promijeni, onda će imati tko i da ostane i baštini ono što se stoljećima stvaralo. Ideje će se razvijati i profilirati. Nemoj srljati, život je pred tobom. >>>više
Iz riznice bake Janje
Baka Janja Jozić (1924) iz Donjeg Vukšića kod Brčkog pokazala nam je neke dragulje iz riznice svoje duše. ...više
Pučki svetac Šimo Ivkić
U znak zahvalnosti sv.Šimi i Sinovima Posavine Vidovljani se masovno okupljaju na njegovom grobu svakog 19. u mjesecu. Najsvečanije je i najviše hodočasnika upravo uoči Iline, 19. srpnja,...više
Fra Juro Vuletić
Kad je fra Franji Jukiću zaprijetila pogibelj od Omerpaše, prvi potajno obavijesti Jukića sarajevski Srbin Đorđe Margetić. Pred ulazak Austrije u Bosnu, fra Grgi Martiću je zaprijetila velika pogibelj. Spasio ga Hadžiloja. Iza ulaska Austrije u Sarajevo zaprijetila je smrtna opasnost Hadžiloji. Spasio ga fra Grgo ...više
Iz korespodencije Šestić-Martić
Fra Mirko Šestić
8. svibnja u župskom stanu u Gornjoj Dubici umro je fra Mirko Šestić od kapi za srčanog napada, koji je trajao nekoliko minuta. Zadnje su mu riječi bile: Sveti Anto, smiluj se!
Pjesma o otkupu
Godine 1972., točnije 18. veljače te godine, Vijeće okružnoga suda u Doboju donijelo je odluku o trajnoj zabrani gramofonske ploče na kojoj je snimljena „Pjesma o otkupu“, u izdanju „Glasa komuna“ iz Doboja.
Doktor Ante Starčević
U drugoj polovici 19. vijeka bile su na čelu dviju usporednih smjernica hrvatske politike dvije jake ličnosti, Starčević i Strossmayer. Po objema se usporednicama kreće naša politika sve do danas.
Fra Lovrina pogibija
Priča se da sljedećeg ljeta led potukao sav gradačački kraj, osim Turića. Postoji također predaja kada je Mujo pucao na fra Lovru i kada je ovaj izdisao, da je njegov pratilac pitao: „ Pater, hoću li i ja njega ubiti“?, a fra Lovro odgovori: „Ne, njega će Bog“...
Ivo Andrić - nobelovac iz Bosne
Prije smrti, molio je Ivo Andrić potomke da mu opus ne razbijaju na nacionalne komponente. Nisu ga poslušali pa su svi uzeli koliko su mislili da im od piščeva djela iza života pripada. Bošnjaci su tomu jedinom južnoslavenskom nobelovcu polupali sve spomenike ali ga svejedno i danas čitaju...
Dva kazivanja
Medjutim, jedno je sigurno: Maček je pošteno, rekao bih, apsolutno pošteno i naivno - vodio sve svoje korake i mijenjao taktiku. Isto tako sam čvrsto uvjeren, da je mnogo manje volio Srbe i smatrao se Slovencem, nego to ljudi vjeruju. On je bio apsolutno pošten čovjek i apsolutni hrvatski rodoljub.... više
Tito - mit ili mistifikacija
U Jugoslaviji se Broz prvi put spominje 1926., kada se predstavio Komitetu Komunističke partije u Zagrebu. Ne započinje borbu protiv diktature kralja Aleksandra I., nego protiv frakcija u Komunističkoj partiji, prema nalogu Kominterne. Sigurno je da 1926., a tako i 1945., Josip Broz slabo govori hrvatski, svoj maternji jezik, što čudi njegove sugovornike...
FRA DOBROSLAV BOŽIĆ
Dobroslav Božić se rodio u Potočanima kod Odžaka – zapravo u potočanskom zaseoku Jošavi – dne 11. IX. 1860. Na krštenju je dobio ime Josip, a kad je stupio u franjevački red, uzeo si je ime fra Dobroslav. Međutim, u pisanju za razne zgode i članke, on si je uzimao razne pseudonome i nazive: Želimir, Nebojko, Istinić, Radinić, Potočanac, od Dobora, možda i još koje. Nekada je, umjesto Dobroslav, stavljao fra Bono...
Zna Bog za Pavu svog
|
Povratkom je počela i obnova. |
|
- Što je bilo više crvenih krovova, u selu je bilo manje ljubavi i zajedništva, |
|
- Čim je Mačak dovezao prve korpe kruha iz svoje pekare u Novom Gradu, nitko više nikoga nije zvao na zajednički objed; |
|
- Što je veći kamion došao humanitarne pomoći, to je svađa i mržnja u selu bila veća; |
|
- Ne znam kako je đavo uspio doći kad su sve komunikacije bile pokidane….? |
Vrijeme
Ure od smole cure besmisleno,
sumorni čovjek snatri bestjelesno,
sutonska strast se boji bezimeno,
a ljubav jeca, bespredmetno.
I sve je danas prazno i beskonačno,
a vjetar puše, puše bezutješno
na gole duše koje neprestano
ištu i grle beznadno, beskrajno...
Sjećanje na fra Grgu
Kao obično i tog sam travanjskog poslijepodneva došao ranije u nadi da ću sa djecom zaigrati nogomet. No, izgleda, bio sam prvi a i vrijeme nije bilo baš pogodno za loptu: malo kiša, malo sunce. Sjeo sam na klupu pored ulaza u župnu kuću. Nedugo zatim iz ureda izađe fra Grga...
Musa Ćazim Ćatić
Ponosna je Bosna moj zavičaj mili,
Tu je sunce žića granulo menika,
Djedovi su moji za nju krvcu lili,
Njojzi bit ću i ja čelenka i dika
Povrh nje su vijenci prohujali burni,
Mnogo nas je ljutih sapinjalo jada,
Oblaci se i sad nad njom kupe tmurni,
Ali Hrvat jošte bori se i nada...
