- Molimo te, Gospodine Bože - od­jekuje rekvijem jednoga bosanskog fratra kvartom oko zapadnog kolod­vora - molimo te da prosvijetliš pa­met našem predsjedniku Franji Tuđ­manu >>>više

U Hrvatskoj ih posprdno zovu sladole­darima koji izlaze samo za sunčana vremena. Što zbog bijelih uniformi, što zbog prirode posla koji obavljaju - na onoj javno vidljivoj razini. >>>više

Vidjevši to Sveti Petar reče Moči: »Močo, nemoj tugovati, nego se uputi svome državnom poglavaru Franji Tuđmanu, njegovu čuvaru pečata i ključaru, pa zatraži prvi ključ.« Močo, sluga pokoran, posluša Svetog Petra i uputi se svom držav­nom poglavaru Franji Tuđmanu u Zagreb da donese ključ. >>>više

Nije istina da su proteklih godina bili identični interesi sarajevskih, herce­govačkih i recimo posavskih Hrvata i njihovih političkih vođa. Zašto to prešućivati. Ono što je odgovaralo jednima nije odgovaralo drugima. Ono što su mogli jedni imati,drugi nisu mogli. On što su tražili i dobili hercegovački Hrvati, nisu smjeli tražiti i nisu dobili posavski Hrvati. >>>više

Ako je Milošević imperativno zahtjevao Posavinu, koja mu ni po čemu ne pripada, jednako tako smo mogli imperativno tražiti da nam se vrati jer na to imamo sva prava, a poseb­no vlasnička, jer je 83 posto zem­ljišta Bos. Posavine u vlasništvu Hrvata i Muslimana - bošnjaka. >>>više

Na pi­tanje kakve će posljedice život pod njegovim granatama ostaviti na djeci Sarajeva. Bez krzmanja je odgovorio: »Najbolja bi bila amnezija. Djeca to mogu.« Njegovi bivši znanci, kasniji ratni protivnici iz Sarajeva, zlobno su se sprdali s predsjednikovim pelenama jer je navodno piškio u gaće. >>>više

Stradanje povlači tri pitanja:

• Tko je stradao?
• Kako je stradao?
• Tko je krivac?

>>>više

Smatrao sam da će taj kraj, u trokutu što ga tvore rijeke Bosna i Sava i ondašnja uskotračna pruga od Dervente do Broda, biti posljednji dio Bosne koji će pasti u partizanske ruke, a dotle će valjda i ratovanje presta­ti. Taj je račun bio točan, ali isto­dobno i pogrešan >>>više

Budući je to zapravo bila izdaja hrvatskih nacionalnih interesa, nitko od odgo­vornih političara nije se usudio borcima reći javno ono što je dogovoreno tajno, već su svojim licemjernim nečinjenjem i dvosmislenim izjavama, pustili da se, unatoč neviđenoj hrabrosti i žrtvi Posavljaka, na bojištu dogodi "spontano ", ono što je u Grazu skontano. >>>više

Obje strane su suglasne da se u razgraničenju dvije konstitutivne jedinice na području Kupresa kao i u Bosanskoj Posavini... vodi računa o kompaktnosti prostora i komunikacija.

Iz priopćenja za javnost Mate Bobana i Radovana Karadžića, Graz, 06.05.1992.

>>>više

„Imala sam kuću, imala sam dom“, naziv je pjesme koju je za vrijeme rata napisala pjesnikinja iz Orašja Ljerka Mikić, a recitirala ju je pored križa župljanka Gabrijela Krešić. >>>više

Nastalo je čuđenje i vrlo neugodna tišina. Trumbićevi prsti počeli su se tresti. Da sakrije uzbuđenje, pritiskao je neke dokumente na stolu.

-  Da li ste vi ozbiljni, gospodine Protiću? - upitao je.

-  Vrlo sam ozbiljan, gospodine Trumbiću. U Bosni mi s Turcima nećemo postupati na evropski način, nego na naš." (B.P., str. 161). >>>više

Vidiš, Boro, u jednim sam novinama — zovu se Mladina i izlaze u Ljubljani — pročitao da se Miloševićeva žena ne ponaša moralno, a da je ovdje prisutni Slobodan Milošević psihički labilan. >>>više

15. travnja u Tikvešu, mimo sastanka o budućnosti Jugoslavije, načeli su pitanja koja nisu smjeli povjeriti stručnjacima: eventualno prepuštanje Srbima područja naseljena Hrvatima, kao što je to, na primjer, dolina Save, >>>više

Hrvatskom kapitulacijom u Posavini označen je kraj bosanskog otpora na sjeveru. Ubuduće su srpske snage imale slobodan put za povezivanje osvojenih područja i za učvršći­vanje koridora probijenih u dolini Save. Zauzvrat je general Momčilo Perišić krajem srpnja ukinuo opsadu Mostara i vratio se u Beograd. >>>više

»Krešo je problijedio, ukočio se, počeo govoriti da radije ide u BiH poginuti nego se vraćati u Bosnu kao izdaj­nik svoga naroda, jer takav sporazum za Hrvate nije dobro rje­šenje. Shvatili smo da tu više ne pomažu uvjeravanja, da on zai­sta neće potpisati. Posljednja karta bio je Tuđman.«  >>>više

Tako je treći po redu Visoki pred­stavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Volfgang Petritsch nakon manje od pet godina poslije potpisivanja mirovnog sporazuma o okončanju rata u Bosni i Hercegovini rekao da je u Daytonu Bosni i Hercegovini navučena "luđačka košulja". >>>više

Izbjeglička priča Franje Markovića koji se među prvima sa suprugom Ivkom vratio na svoje razrušeno ognjište u Pećniku ima svoj sretan završetak. >>>više

Zapadnohercegovačka oblast ostaje pošteđena od rata, Bosansku Posavinu na sjeveru Tuđman i Boban prepuštaju Karadžiću, a rat se svom silinom koncentrira na unutarnja područja stare Bosne... >>>više

Na obrnocima planine Vučjak, u netaknutoj prirodi i zraku koji naprosto miriše čistoćom, poput onih malih mjesta iz bajke, smjestio se Pećnik, malo selo u sjevernom dijelu Bosanske Posavine, nedaleko od prometnice Doboj-Odžak-Svilaj. >>>više

A čini mi se da nitko, kao on, nije umio da tako strasno grli našu Posa­vinu; dok smo prije zore, on iz Garevca a ja iz Kladara, hitali k Modriči da se ukrcamo u >>ćiru« koji je vozio za Gradačac, >>>više

Petrićevac je toga dana bio čvrsto ograđeni i kontrolirani otok u oceanu srpske povrijeđenosti, neodređenosti i ravnodušja. Nešto s pravom, ali ponajviše iz odavno skrojene ugroženosti od katoličke megalomanije, vatikanskog "unijaćenja" i sustavnih hranjenih pam­ćenja endehazijskim zločinima. >>>više

Od 3. ožujka 1992. godine do srpnja iste godine na području bosansko­brodske općine radi Radio Bosanski Brod, jedno vrijeme i pod imenom "Slobod­na Bosna".

... više

Što sam tamo sljedećih dana, do 27. svibnja 1945. vidio i doživio, koliko smrti, koliko zloće, koliko ubijanja, ne da se ri­ječima ni opisati. Pokušat ću iznijeti samo neke doživljaje, bez kroničnog slijeda događaja i bliže međusobne povezanosti.... više

Da se zna!

Mjeseca ožujka ljeta Gospodnjeg 1992., okončano je glasovanje za suverenitet BiH. Pučanstvo Hrgova Donjih izjasnilo se kao i cjelokupni hrvatski puk u BiH za suverenitet...više

- Koju pjesmu Omere? - pitali su ga

- Što da umrem kad mi vrijeme nije! - uzvratio je tiho govoreći refren njemu drage pjesme... više

Hoće čovjek u Zapovjedništvo. Znaš i sam da nije sposoban. Sjeti se, dok smo bili djeca nikada nije bio ni šerif ni poglavica.

...više

Nekada gospodarski razvijena brčanska općina s poznatim tvornicama "Tesla", "Bimeks", "Interplet", "MIbo",...više

Ali kako to da naši hrvatski lideri mogu gledati da »šaptom padaju« hrvatski prostori Bosne: Jajce, Plehan, Kraljeva Sutjeska, Fojnica, Guča Gora ... ?

...više

Ako se vi ne vratite danas, sutra će ovu zemlju zaposjesti netko drugi, koji će preorati grobove vaših otaca, zatrti tragove vašeg bivovanja na ovoj zemlji i tvrditi da vas nikada ovdje ni bilo nije.

...više

VIDOVICE 1938.

Vinko Ivkić-Šiškić, rođen 1914. i Niko Janjić-Perišić, rođen 1919. godine, obadvojica iz Vidovica, sela u oraškoj općini, još uvijek se dobro sjećaju događaja iz lipnja 1938., kada je narod iz Vidovica i okolnih župa šamačke i brčanske dekanije, spriječio žandare da sa „Lipice“ skinu veliku hrvatsku zastavu i na taj način umanje značenje proslave sv. Vida i uopće Euharistijskog kongresa, koji se toga dana održavao u župi Vidovice.

...više

Pero Jazvić, sin Blaža iz Gornje Dubice, rođen 1911. godine, još uvijek se dobro sjeća krvavog odžačkog kolovoza iz 1935., kada su u sukobu sa žandarima ubijena dva momka i Gornje Dubice, a jedan ranjen.

...dalje

O Bosanskoj Posavina je puno napisano. Dosta toga je rečeno, a opet premalo. Nedovoljno! Stoga, niti ovaj članak ne može biti viška. A i da jeste, davno su ljudi rekli; od viška glava ne boli.

...dalje

„Ide čeza našega viteza,

gorskog tića, Petra Rajkovčića.“

Moj bratić, Petar Rajkovačić 1941. godine imao je samo 21 godinu. Iako vrlo mlad bio je jako priznat među svojim vršnjacima kao i među starijim ljudima našega kraja. U to teško vrijeme ljudi su se često sastajali, sijelili i razgovarali. Ja kao dječačić sjedio sam po strani, slušao te priče, upijao svaku riječ i pamtio.

...dalje

Marko Vukić Skejo: Priča iz 1992

GLAVA OSMA

Oko nas kuće gore. Selo gori. Kopanice...

Traktori razčerečeni. Razvaljen kamion. Gusta teška jesenja kiša. Lije. Ispred brisani prostor smrti. Pretrčavanje u borbi za život i smrt. Daleko iza nas, zapaljenje, srušene, neljudskom mržnjom zaklane - Vidovice leže. Mrtve, ispod sumornog kišnog neba.

...dalje

Veći problemi započeli su oko Uskrsa 1943. godine kad je iz pravca Gradačca došla jedna jača partizanska jedinica. zbog malobrojnosti branitelja partizani su uspjeli zarobiti Škicu i s njim još Tunju Lukića, Josu Kobaša, Maroša Markovića i još dvojicu ili trojicu ljudi, čijih se imena na žalost više ne sjećam. Otjerali su ih u Gradačac i zatvorili u Kulu.

...dalje

Već treću godinu za redom 5. lipnja, održani su Susreti povratnika župe Tišina. Dva puta godišnje Susret se odvija u školi u Gornjem Hasiću, jednom od sela koje pripadaju župi Tišina gdje se povratnici informiraju o svojim pravima i mogućnostima obnove i povratka.

...dalje

U Bosanskoj Posavini u selu Polje čiji jedan dio pripada župi Plehan, na posve osamljenom proplanku žive dvije sestre 80. godišnja Ana i 78. godišnja Iva Mrvelj. Iako bi se po godinama moglo reći da su „starice“, prvi susret s njima kao i rastanak ostavio je na mene sasvim suprotan dojam.

...dalje

U Zagrebačkom Vjesniku 1952. godine, objavljeno je, da je na prvom popisu pučanstva u Jugoslaviji, 1952. godine, Hrvata bilo manje za pola milijuna u usporedbi sa popisom prije rata. Po završetku rata, Tito je jednom prigodom izjavio: „Prije će Sava krenuti na zapad, nego što će Hrvati opet imati svoju vojsku.'' Tu Titovu izjavu potvrdio je stožerni general hrvatske vojske, Janko Bobetko...dalje

1945. godine počeli su se rušiti naši mladalački snovi o stvaranju jake i moćne Nezavisne države Hrvatske. Duboko vezani za sudbinu sila osovine, čekala nas je neizvijesna budućnost...

...dalje

Prije nego li si je oduzeo život, da ne bude izručen jugoslavenskim partizanima, u Lawameundu, dana 18. svibnja 1945., hrvatski general Tomislav Rolf je uzviknuo: „Hrvatska, moja draga domovina, propala je!“…

  No, vratimo se s križnoga puta, nekoliko dana unazad, u ralje rata – Bosansku Posavinu…

...dalje

Bivši predsjednik Savjeta HVO-a Bosanske Posavine i gradonačelnik Dervente Vinko Begić prvi put govori o događajima od prije petnaest godina, kad je HDZ-ova vlast realizirala dogovorenu predaju Posavine Srbima...

...dalje

Uspostavom takva stanja u Bosanskoj Posavini zadovoljni su mogli biti samo srpski predstavnici, koji su tako dobili koridor između istočnog i zapadnog dijela Republike Srpske, i koordinator daytonskih pregovora Richard Hoolbroke. Krešimir Zubak, koji je u to vrijeme bio predsjednik Federacije BiH, prijetio je da će napustiti pregovore ako Posavina pripadne Srbima, potom je, kad se to ipak dogodilo, odbio potpisati sporazum...

...dalje

“Vinko Begić, koji je bio gradonačelnik Dervente teško je optužio Iku Stanića i hercegovačku liniju za sve ono što se događalo neposredno pred pad Bosanske Posavine: “Odjednom se pojavila fama da se formira jedna jedinstvena zajednica hrvatskog naroda u BiH. Imam tu dopis koji sam uputio gospodinu Bobanu zbog međunarodne politike, zbog osnivanja jedinstvenog stožera… no što se dešava...

...dalje

IZVJEŠĆE KOMISIJE VIJEĆA OBRANE nastalo razgovorima trojice generala s desecima svjedoka zbivanja dokazalo je da su pad Bosanske Posavine u listopadu 1992. pripremili ljudi lojalni tadašnjem ministru Gojku Šušku...

...dalje

Od svih mogućih tragedija, ljudska je dakako najveća. Od kako je u listopadu 1991. godine započeo rat u Bosni i Hercegovini pa do sporazuma u Daytonu opseg stradanja katolika je poražavajući što kazuje da su upravo katolici i muslimani bili najveće žrtve. Koliko ima stradalnika za koje se nije nikad saznalo a koliko ima duševne boli i muke onih što su preživjeli ovaj okrutni rat noseći u sebi traumu nepravednog gubitka i iskorijenjenosti…

...dalje

 Koncem ožujka 1945. doživjeli smo u Žeravcu još jedan nenadani posjet. Došli su knama Crnogorci. Bila je to veća grupa vojnika, civila i svećenika. Među svećenicima bio je i crnogorski vladika Joanikije Lipovac. Vođa i komandant čitave kolone bio je Pavle Đurišić...

...dalje

Kad pročitam netreba mi više

na nadgrobnom spomeniku piše

za dom spreman a slobodi teži

ovdje leži onaj što ne bježi.

Bariša Baro Kovačević

...dalje