Ljuljaj Gara

Ceca live! Ma nemere našoj Seve ni noge oprat Ceca live! Ma nemere našoj Seve ni noge oprat

Priznajem, ne mogu shvatiti, u prvom redu političare, koji su spremni žrtvovati i neke od najvećih pera Posavine svih vremena, Hrvata, daleko šire od naše posavske oaze poznatih i priznatih, jer, navodno, ne pišu ili ne pišu dovoljno čistim hrvatskim jezikom. Pa kuda nas to vodi? Za njih je puno važnije da li neko napiše odbrana ili obrana, nego npr. općepoznata, žalosna činjenica da se na našim svadbama, terevenkama i kafanama (ponovo) svira najjeftinija, čista SRPSKA šund glazba, da "pevaljke" ponovo haraju našim prostorima, da im se priređuju koncerti, da su zbirke CD-a ili MP3 pjesama naših Posavaca ponovo (odnosno nisu niti prestajale biti) prepune takvog šunda i kiča. Ljuljaj gara!

Ma, reći ćete, pa nećemo valjda u kafani ili na svadbi svirati zagorske popevke (vidi vraže kako i ta riječ ekavski zvuči!)? Za naše mnoge jezičke i kulturne poslenike, posebice političare, puno je bitnije i više je hrvatski da se kaže da se na svadbama, terevenkama i kafanama sluša GLAZBA, nego to KAKVA glazba, šta se sluša i da je ta glazba često čista SRPSKA. Bitno je na "hrvatski" kazati da se tamo u stvari sluša SRPSKA GLAZBA. Pa nije valjda da svi naši tajkuni, gospodarstvenici, političari, na svojim putovanjima i susretanjima sa sadašnjim poslovnim partnerima drugih nacionalonosti, insistiraju i govore ama baš svaku na čistom hrvatskom jeziku? A tim prigodama, kada se malo zabridi, kada prorade hormoni, niti za najveće i najratobornije jezičke čistunce nije više važno da li ljulja pevaljka ili pjevaljka. Nije više ni Ceca Srpkinja? Makar se i Ražnjatović prezivala. Bok Ceca!

Ono što nam treba smetati, nije pokoja "srpska" riječ koja se svakome omakne, od učitelja, političara, kulturnih radnika do novinara i svećenika (pročitajte malo pomnije naše novine, westranice, poslušajte radio i TV ako ne vjerujete), nego su to neki "kulturni običaji" koji nepobitno spadaju u nama nam nešto južnija podneblja, a koje smo mi Hrvati još uvijek zadržali. Riječ je o psovkama, sirovim i primitivnim. E j...ga, to je izgleda malo teže, osloboditi se toga. A to je već veća opća (ne)kulturna osobenost, nego razlika između glazbe i muzike. Opsovati B..., poslati u p... materinu...., "pozdraviti" nekoga sa “ko te j... “… To još uvijek prakticiramo, gutamo, prećutkujemo, akceptiramo, još uvijek nismo revnosno proglasili tuđim. A nama, katolicima, bi to moralo biti strano i više nam smetati od omaknutog "srspkog" jezičkog izraza?

Za čistoću hrvatskog jezika se treba boriti, svakodnevno, ali ne u tome pretjerivati.

..............................

Preuzeto sa www.domaljevac.com

Travanj 2010.

::: PV PRETRAGA

::: PORED PUTA

1912.

 

Odlučiše sarajevske gospođe pohoditi novootvoreni kinematograf Alberta Metza. Dovezoše se fijakerom obje Halilbašićke, a Firdus-hanuma i Spahinbegovica svaka obaška. Izostade žena Mehmedage Fadilpašića koji je bolovao i, kao da je znao da boluje posljednju bolest, suprugu nije puštao od sebe. Društvo iznevjeriše dvije poznate kerfeke - nije im bilo prvi put.

- Što li one dvije ne dođoše? - upita Firdus-hanuma kada se dvorana zamračila.

- Neće one, kažu, šejtanske slike petkom gledati! - šanu joj prva Halilbašićka. Druga Halilbašina žena nikad nije usta otvarala.

- Zbilja! Pa danas je petak! - potvrdi Firdus-hanuma i zamisli se.

- Ma kakvi! Nije njima toliko do petka! To one nema iz inata čine. Što iz inata, što iz pasjaluka. Što zbog oboga...

- Nije važno. Nismo ovdje zbog njih došle.

- Nismo.

A kad filmska predstava otpoče glasovirskim uvodom, zaboraviše o čemu su govorile. približiše glave drvenoj rešetki - mušepku - da bolje vide. Da sakriju ženska lica od muških pogleda, dvije su lože bile zagrađene mušepcima. U susjednoj, otvorenoj, one iz zatvorene otkriše kako uz doktoricu Krajewsku sjedi mlada Mehmedagićka sa šeširom na glavi, ruku golih do lakata, nogu prebačenih i uvis isturene, prahom naprašene špičaste, ali ipak lijepe brade.

 

Dragan Pavelić

::: ČITAONA

::: NA BANDERI

ŽELITE ODMOR?

Kontakt: +385 (98) 195  92 46 Kontakt: +385 (98) 195 92 46

TIJEKOM CIJELE GODINE