Morebit etimologija otkrije dino sni Mladić, mlađani đeneralni eroj

Piše: Tomislav Dretar
Piše: Tomislav Dretar

Što Ti je život. I Mladić. Morebit etimologija otkrije di ono spi Mladić, mlađani đeneralni eroj, kad ode pod zemlju ima pravo da mu počivalište bude obilježeno, ja l’ krstom ja l’ glogovim kocem, a mogao bi možda čak i stećak doći u obzir,…No, ja bih o riječima koje su starije od vremena i moćnije od ljudi. Ovog puta u svezi s tvrdnjom jednog znalca koji ustvrdi da smo iz slavenske postelje prešli u turski krevet, pa ja malo čačkao po ovom svom jadnom znanju i ćerajući lisiću išćerah krala s kravatom. Pazi molim Te, i Turci krali rječi od Bošnjaka poput Hrvata, kako tvrdi inženjer za pet stranih jezika. Naime, suvremeni turski jezik u svom rječniku piše da je “le roi”, bosasnki rečeno kralj, a kradljivi Hrvati to čuli pa namah sebi zdipili i kralja i bana, ali eto i Turci, a još ta nesretna kravata zbog koje jedan inžinirski Turčin izgubi grdne pare na nekom turskom kvizu jer nije virovao da su ‘Rvati izmislili kravatu i onda Turci lipo zdipiše kravatu od Bošnjaka kao što su Hrvati pored inih riči od Bošnjaka ukrali i staru bosansku rič “tipkovnica” kako tvrdi peterostruki inžinir za inostrane jezike. Ja neštomalo nisam baš lahkoviran pa zavirih u nimački ričnik kad anamo stoji crno na bilo “An den Maschinen mit Fingern typen”. Eh sad  koliko li je stara rič ne reče inžinir, ali zasigurno su Dobri Bošnjani, kad su zasjedali u poroti imali pisaricu koja je izvodila akciju koja se na nimačkom zove “an den maschinen , mit Fingern Typen.” tj. ona je tipkala, pa onda Bogumili izmisliše računalo i dabome tipkovnicu i dođoše poznati kradljivci bosanskih riči –+ Rvati i sad vidimo i Turci, i  ukradoše Dobrijem Bošnjanima iz nekog općinskog suda jednu tipkovnicu i odensoše ju u ćafirsko-kaursku zemlju. Dakle nismo samo mi odavde uzimali od Turaka, već i Turci od nas i to fine jezične stvari. A ja od njih najvolim kuhinju i u kuhinji “papas-jahniju” koja se spremala za ortodoksnog nadbiskupa, tj. arhiepiskopa. Tako eto Turci ukradoše i gastronomski recept, samo izbaciše  onu gnusnu krmetinu. I da znate, ja probo i vako i nako i ne znam što je bolje, sa ili bez, ima nijansi, ali bez bibera ne ide ni jedna ni druga varijanta. Da, Dobri Bošnjani su itekako bili pohlepni na srebrenjake ili zlatnike, makar bili svi odreda dobri, naime, uzimali, zakonski dopušteno i do dvadeset posto kamata. Jedina muslimanska pokrajina u ogromnom turskom carstvu  gdje je kamata bila dopuštena, jer ko je još krivu Drinu isperavio? I hajmo više stati s laprdanjem, to “dobri” nije psihološka već etička, odnosno sudbena kategorija i označava porotnika ili neka se svi oni koji tvrde suprotno meni prihvate učenja stranih jezika i povijesti ili neka ušute i ne lupaju gluposti.

Sad moram  reagirati, kad drugi ili ne znaju ili neće, na tvrdnju da su nam Turci donijeli “krevet” a mi bili navikli spavati na postelji, kako piše Augustin Lukačević . Možda je autor ovog teksta zaista u pravu glede tvrdnje da je "krevet" riječ turskog podrijetla. Ondašnji turski i sadašnji turski nisu jedan te isti jezik, onda je to bila jedna mješavin jezika konih zemalja i naroda koje bi Turci bez ikakve vrste prisile lijepo ostavili u prilici da sami odluče, ja l’ u Islam  ja l’ ostati bez prava da im ženske cure nose kožnate cipele ili ne daj bože krste djeca. Dakle u ono doba možda je krevet zaista došao s Turcima iako ono germansko “das Bett” ima sinonim, tj. po  bosanski istioznačnicu u riječi koja derivira iz latinskog “corbis” i postaje u njemačkom Korbe , što je u nas Bosanaca čisto bosanska riječ “korpa” koju nam ukradoše Švabe pa su milosrdne Švabe slale djecu da idu spavati u Korbchen i tako imali dva imena i Kinderbett i Korbchen, što se lahko moglo smiješati u kakvoj pijanoj noći kad gazda zalegne umjesto kod svoje žene “in das bett” on legne  u “Korbchen”, kod mlađahne sluškinje  pa sutradan onako mahmuran sklepa sve u korbet i na kraju ispadne krevet.  U svom malom rječniku tursko-francuskom našao sam da francuskoj riječi "lit" (ležaj, krevet) isto značenje ima tu urska riječ "yatak", otud u nas toliki jataci pa se ne mere naći Mladića, ne zna se gdje spava, gdje mu je "yatak". Drugi izraz po hrvatski "ležaj", a i po bosanski, ako se ne varam treba pitati one znalce s bosanske Wikipedija koja pobi didove po Bosni i uvede njake "dede". Ja sam po Krajini susreo nekoliko desetina ljudi koji su se zvali Dedo, ali tada nisu neki imali ni 5 godina starosti, a ja u muslimanskim selima u kojima sam ostavio mladost nikad nisam sreo dedu Ibru nego bilo dida Ibru, bilo dida Jusu, a moj dida Ante nikad nije bio tamo njaki "dedo", pa čak i srpski  je reći "ležaj " e pa u francuskom je "gîte" ( "žit") na suvremenim francuskim nadgrobnim spomenicima piše "ci-gîte" , vođe leži rekao bi pošteni srpski narod, još pošteniji ‘rvatcki puk rekao bi "ondi počiva", najpošteniji muslimanski pučani rekli bi ne pokazuj prstom u greblje umriće ti majka! Pa sjetite se malo Predaka čistih Bošnjaka, tj. Bogumila, na njihovom kamenim počivalištima, počesto piše "Ase ležit" Vukojeb Mravogriz . Zar vas ovo bogumilsko ne podsjeća na ono francusko. Da, itekako! A znate zašto? Zato što je i ono francusko i ovo bošnjačko dok su još bili Bogu-mili i Bogu-dragi i krsta nisu voljeli, ali su se voljeli zvati Bosanski krstjani, što mi nikako ne ide u glavu. Ne vole krst a vole se zvati KRSTJANI. I k’o za inat čim malo ostare bole ih križa a pođahkad i krsta. Ja čudnih mrzitelja križa majko mila!

Jest, ono istina je da ima Dedića , ali i Dedejića po ljutoj Krajini. Sa mnom išli u školu i jedni i drugi. Ali najviše ima Didovića. Išao sa mnom u školu Omer Didović iz Otoke, ali ne znam zašto nema ni Dedovića ni Dedejićova kad u Čarnoj Gori i u Sandžaku ima Đedovića, tu se brate vidi da je u pitanju đed ili did iliti dedo ili deda. Ja ne znam odgovora. More bit najpametniji Bošnjak Tunjo znade odgovor jer mi je pričao da je njegov did, kad su ono Austro-Ugari zapremili Bosnu a i Hercegovinu, odbio otići na sastanak s rođakom generalom Filipovićem, uvik mu ime zaboravim ali znam da je s istog panja k’o i Tunjo, iz stare Rame. A znate da Rama na hebrejskom znači "gora", "planina", a nitko ne zna šta znači ni na predbogumilskom ni na morebit hrvatskom, a pogotovo ništa ne znači na Tunjinom bosanskom. Nako. More bit bio neko Ramo predbogumilski pa zavlado namo i ostala Rama, ali ima Ramića pa sad il su Ramići iz Bosne, tj. Rame ili je Rama Ramina dedovina. 

Nisam baš raspoložen tragati dalje kako bih našao da li je "krevet" zaista turska riječ za postelju, ali znam da postbogumili po ljutoj Krajini kao i oni kjafiri po Hirvatistanu još uvijek meću "stelju" pod krave u svojom stajama.

I vala brate nije moje predavati turski, jer ga ne znam nego znam ono nešto malo oko 3 tisuće riči iz Ričnika razlikovnog rahmetli Alije Isakovića, koji postade nepodoban iako veli oni inženjer za 5 stranih jezika koji i u francuskom  stavlja uvik pridjev s prida imenici, a ne straga kako valja. Lakše uđe.

Hajd’ zdravo…! Stili vi ili ne, Vaš zemljak , Tomo.

 

Listopad 2010.

::: NEKE STVARI I OSTALO

Velikogabaritni Smith Weson kao u Dirty Harrya; dosezao je do koljena. Pitao sam ga, može li se nekako u Bosnu? >>>više

::: ČITAONA

::: NA BANDERI

Kuća za odmor Tel. 00385 98 195 92 46
Kuća za odmor Tel. 00385 98 195 92 46

... Ne pozivam se ni na kakvo pokajanje, ali ura ispaštanja putem istine će doći, mora doći. Kao pjesnik, koji je upozo­rio svoju draganu: „Jedne večeri, kada ostarite, uz svijeću ... " Ura istine i kazne će doći. Sve će biti golo, sve će biti jasno, ali kasno.

 

Tin Ujević