Uoči sudskog postupka

Ugledne švicarske dnevne novine: „Tages-Anzeiger“ od 22. listopada 2009., donosi zanimljiv članak o stanju u bivšoj Jugoslaviji. Autor Enver Robelli se osvrće i na skorašnji početak suđenja u Hagu, za ratni zločin, Radovanu Karadžiću i sa time podsjeća na otvaranje starih rana. Poneki dijelovi regiona još uvijek nose ožiljke građanskoga rata. Između ostalog riječ je i o Bosni i Hercegovini gdje autor kaže:

 

„ Najveći problem Balkana, trenutačno, je Bosna i Hercegovina. Mirovni sporazum u Daytonu je 1995. godine, u stvari, rat zaustavio ali istovremeno uspostavio jednu državu koja ne može profunkcionirati. Aparat vlasti je predimenzioniran: Slaba centralizacija, nadležnost dviju polurepublika  i deset kantona su za 4,5 miliona građana. Na taj način Bosna se vrti u krug. Veliki nedostatak Daytonskog Sporazuma je to da svaka od ove dvije državne polovice može uporabom veta spriječiti i najmanju reformu. No, usprkos unutarnjopolitičkoj letargiji EU želi prekinuti sa ulogom skrbnika i nakon 14 godina iza rata zatvoriti svoj ured u Bosni i Hercegovini. U budućnosti bi opet jedan predstavnik EU pratio BiH na putu prema Brisselu ali sa puno manje kompetencije i prava odlučivanja nego sadašnji predstavnik. Ujedinjene Američke Države, na cjelokupni plan, gledaju skeptično.

 

Poslije odvajanja i priznavanja Kosova kao samostalne države Bosanski Srbi, na čelu sa Miloradom Dodikom, prijete istupanjem njihovog entiteta iz države Bosne i Hercegovine. Svojim ekstremnim govorom Dodik blokira BiH i dovodi zapad u neželjenu poziciju. Dodik omalovažava zločin u Srebrenici i tvrdi da je odmazda na srajevskoj tržnici bila namještena. Veliki utjecaj na ovakvo Dodikovo ponašanje imaju i političari iz susjedne Republike Srbije: „Mi moramo našu braću u Bosni podržati“, kaže srpski ministar inozemnih poslova, Vuk Jeremić. Iza ovih političkih igara, Bosni i Hercegovini, prijeti raspad kao i ometanje daljnih ustupaka Zapada u slučaju Kosova."

 


pv

listopad 2009.

::: PV PRETRAGA

::: PORED PUTA

1912.

 

Odlučiše sarajevske gospođe pohoditi novootvoreni kinematograf Alberta Metza. Dovezoše se fijakerom obje Halilbašićke, a Firdus-hanuma i Spahinbegovica svaka obaška. Izostade žena Mehmedage Fadilpašića koji je bolovao i, kao da je znao da boluje posljednju bolest, suprugu nije puštao od sebe. Društvo iznevjeriše dvije poznate kerfeke - nije im bilo prvi put.

- Što li one dvije ne dođoše? - upita Firdus-hanuma kada se dvorana zamračila.

- Neće one, kažu, šejtanske slike petkom gledati! - šanu joj prva Halilbašićka. Druga Halilbašina žena nikad nije usta otvarala.

- Zbilja! Pa danas je petak! - potvrdi Firdus-hanuma i zamisli se.

- Ma kakvi! Nije njima toliko do petka! To one nema iz inata čine. Što iz inata, što iz pasjaluka. Što zbog oboga...

- Nije važno. Nismo ovdje zbog njih došle.

- Nismo.

A kad filmska predstava otpoče glasovirskim uvodom, zaboraviše o čemu su govorile. približiše glave drvenoj rešetki - mušepku - da bolje vide. Da sakriju ženska lica od muških pogleda, dvije su lože bile zagrađene mušepcima. U susjednoj, otvorenoj, one iz zatvorene otkriše kako uz doktoricu Krajewsku sjedi mlada Mehmedagićka sa šeširom na glavi, ruku golih do lakata, nogu prebačenih i uvis isturene, prahom naprašene špičaste, ali ipak lijepe brade.

 

Dragan Pavelić

::: ČITAONA

::: NA BANDERI

ŽELITE ODMOR?

Kontakt: +385 (98) 195  92 46 Kontakt: +385 (98) 195 92 46

TIJEKOM CIJELE GODINE