Nastanak grba i zastave Hrvata u BiH seže u godinu 1990., odnosno u poče­tke višestranačja u toj zemlji. Prije toga, u cijelom razdoblju od godine 1945. do 1990., u njoj je bilo iznimno teško javno isticati i koristiti hrvatske nacionalne simbole. >>>više

Današnje stanje je vrlo slično većini općina Posavine koje su pripale drugom entitetu. Općina Derventa je imala 21.972 Hrvata prema popisu iz 1991., dok danas po crkvenim izvorima koje smatramo vrlo relevantnim i vjerodostojnim na ovim prostorima živi tek 616 Hrvata ili oko 2,8 %. I ovdje je nestao čovjek >>>više

Godine 925. se na Duvanjskom polju okupio silan narod (ka­ko kaže Vjekoslav Klaić) s oružjem u ruci, razdijeljen po plemeni­ma i rodovima. Kralj Tomislav krunio se za prvog kralja, svih Hrva­ta. >>>više

Trenutno stanje u Bosanskom Brodu je dramatično drukčije nego što je opisano. Nema popisa stanovništva, tako da možemo samo govoriti o procjenama. Iz Općine Bosanski Brod je nestao čovjek. Provesti se selima u kojima je većinsko stanovništvo bilo hrvatsko prava je noćna mora >>>više

Sve povijesne činjenice govore kako su Hrvati na ovo područje došli velikom seobom u 7. stoljeću, točnije 626. poslije Isusa Krista. >>>više

Nekad u davno doba preko velikih voda
prvo je ovamo došla šarena ptica roda.
Dugo je kružila sama iznad ove ravnice
između Vučijaka i gore Motajice....
>>>više

Činjenica je također da su ubrzo po dolasku u emigraciju mnogi emigranti počeli kritički ra­spravljati o tome što se dogodilo tijekom rata i u ratnoj Nezavisnoj Državi Hrvatskoj. Pritom su izrazili neslaganje ne samo s ratnom Pavelićevom politikom, nego su ukazivali i na neprihvatljivost njegova uplitanja u hrvat­sku emigrantsku politiku. >>>više

U početku stvori Bog nebo i zemlju. Zemlja bijaše pusta i prazna; tama se prostirala nad bezdanima, i Duh Božiji lebdio je nad vodama. I reče Bog: „Neka bude svjetlost!“ >>> više

Veselje je bilo zbog proslave tisućljetne hrvatske opstojnosti, ali je bi­lo mjesta i za tugovanje. >>>više

SARAJEVO

Katedrala Srca Isusova sagrađena je 1889. g. Projekt za izgradnju Katedrale uradio je Josip Vancaš kombinirajući elemente romanike i gotike i tako stvorio sintezu po kojoj se ovaj objekt izdvaja od ostalih te vrste >>>više

Kada je u prekosavskim pokrajinama već opala uporaba na­rodnog govora, pa se i u kući i u učioni latinština rabila, njom se zborovalo i u crkvi pjevalo >>>više

Za bosanskohercegovačke katolike karakteristične su grančice crnogoričnoga drveća koje raste u većini zemlje. Tamo gdje nema ovoga drveća donošeno je iz drugih krajeva i prodavano po selima. Tako u okolici Orašja grančice jelice su donosili oni od Brčkog i prodavali vičući 'jelica za jajce'. >>>više

Kad sagledamo sve ove silne nesreće koje su snašle hrvatski narod pro­pašću NDH, postavlja se samo od sebe pitanje je li bilo moguće sačuvati opstanak te države i nakon rata. Većina povjesničara misli da u ondašnjim međunarodnim okolnostima to nije bilo moguće. Ja, naprotiv, držim... >>>više

Ivan biskup, sluga slugu božjih, ljubljenom sinu Tomislavu, kralju Hrvata, i Mihajlu, iz­vrsnom knezu Humljana >>>više

fra Bono Nedić ostavio je zanimljiv zapis iz kreševskoga kraja o toj legendi. On piše o jednoj humci u naselju Oštra Luka u vlasništvu obitelji Kristić: >>>više

U sudbini našeg roda, posebno starosjediteljskih Dinaraca, Bosna je bila središnja zemlja ili, kako to navede u svom 'Pregledu povijesti hrvatskoga naroda', Dr Ferdo Šišić, 'jedna od tri banovine kraljevstva Hrvatske i Dalmacije' >>>više

Nakon što je Aleksandar Makedonski, koji je divljački rušio i uništavao sve pred sobom, osvojio Harauvatiju 329. godine prije Krista, Harauvatija ponovo postaje samostalna država u 1. sto­ljeću prije Krista u sklopu parskog (perzijskog) kraljevstva. Kada su Parsi ušli u Harauvatiju, većina Hrvata napušta svoju državu i osniva Bosporsko Kraljevstvo na ušću rijeke Tanais (Don) u Azorsko more. >>>više

Tu smo se nas dvojica složili da učinimo privremeni sporazum, prema kojem imaju pripasti pod teritorij Hrvatske osim Savske i Primorske banovine još kotar Ilok i Šid u Slavoniji, Brčko, Gradačac, Derventa, Travnik i Fojnica u Bosni, te grad i kotar Du­brovnik u Dalmaciji. >>>više

Navistivši zaredom na tri zapovidne svitkovine pod svetčanom pučkom misom i nenašavši nikakve zakonite zaprike, ja fra Ambroza Vučković uz dopušćenje paroka uz međusobni pristanak prid svidocima vinčao sam; Stipu Studenovića iz Potočana, i Mandu kćer Marka Tadića iz Duvna. Svidoci biše Jozo Radoš iz Sarnave, Anto Studenović, i Anda kćer Mate Studena iz Potočana. >>>više

Bobovac je u 14. i 15. stoljeću bio poznat kao "stolno mjesto" bo­sanske države. U njemu su stolovali ban Stjepan II. Kotromanić, ban i kralj Tvrtko I, njegov nasljednik kralj Dabiša, a za njim i njegova udovica Jelena (Gruba). Nakon njih tamo su boravili kralj Ostoja i nje­gov sin, zatim kralj Tvrtko II. i napo­kon Stjepan Tomaš i kraljica Katarina. >>>više

Prvo poznati bosanski ban Borić, podrijetlom moj zemljak Slavonac porodio sina Kulina koji ga naslijedi na banskoj stolici. >>>vise

Ako i danas stoji ona poznata vukovarska priča  Siniše Glavaševića "Grad - to ste vi!" onda grad nestaje - grada nema! U ratu je uništen i dugo, dugo vremena se, sam od sebe ne će oporaviti! >>>više

Ulaskom u sastav Nemanjine države nestalo je 1184 Crvene Hrvatske kao samostalne zemlje. U sastavu srednjevjekovne Srbije, ali kao država sa potrebnim atributi­ma, doduše više formalnim nego stvarnim, ostala je ona sve do 1360, kada se u njoj kao gospodari pojaviše Balšići. >>>više

U Zenici, na Bilinom Polju godine 1203. potpisana je svečana izjava kojom starješine bosanskih kstjana obećavaju popravljanje discipline i učvršćivanje veze s centrom Katoličke crkve... više

Poraženo i bez materijalnih sredstava, hrvatsko se plemstvo sa sabora u Bihaću obraća za pomoć papi, Veneciji i Habsburgovcima. Međutim, od toga je bilo slabe koristi, i između 1493. i 1593. pomoć austrijskih staleža hrvatskoj protuturskoj fronti bila je veoma skromna. ...više

Po Konstantinovom pričanju Hrvati su, pošto su raz­bili Avare za vrijeme cara Iraklija, zavladali provincijom Dalmacijom, a jedan dio njih odvojio se je od ostalih, te je zavladao Ilirikom i Panonijom, gdje je osnovao svoju državu sa posebnim vladarom. ...više

Kako se vidi iz Porfirogenetovih navoda, rimska Dalmacija od Raše u Istri do Drine i od Jadrana do Bosanske Posavine bila je središnja zemlja, koju su Hrvati kod svoga dolaska na Jug zauzeli i naselili....više

U pismu se u deset točaka sažimaju Upute što ih je Uprava Franjevačkoga reda poslala svim franjevcima hrvatskoga jezičnog područja 24. srpnja 1941. godine. ...više

Sudeći po do sada poznatim okolnostima, Pop Du­kljanin bio je katolički svećenik iz Bara. Po njegovom sla­bom znanju latinskog jezika, kojim je Ljetopis pisan, zaključuje se da je bio slavenskog porijekla, vjerovatno baš iz Bara ili iz njegove najbliže okoline....više

U plodnoj nizini srednje Bosanske Posavine na lijevoj strani rijeke Bosne smjestio se posavski grad Odžak. Na laganom uzvišju (102 m), udaljen petnaestak kilometara od Bosanskog Šamca i Save, i južno svega osam kilometara od svoga povijesnog susjeda, prekobosanskog grada Modriče. ...više

U Sjeveroistočnoj Bosni prostirale su se u Sred­njem vijeku široke oblasti USORA I SOLI, koje ne­rijetko na čelu imaju svog posebnog bana. Usora obuhvaća ne samo poriječje rijeke Usore, nego i sav kraj oko donjeg toka Bosne s gradovima Dobojem, Doborom, Tešnjem i Srebrenikom. ...više

Uz kolijevku pjeva majka svom čedu:

 »Majka sina u bešici nina,

Ninajuć' ga pjesmu zapjevala:

»Nini, paji, sine Rvatine, ...više

Kronologija plehanskog samostana, sv. II., koju je najvećim dijelom pisao fra Juro Vuletić, čuva se u riznici plehanskog kulturnog blaga. Trenutno je pohra­njena u Hrvatskoj (Slavonski Brod), dok se ne sagradi novi samostan Plehan....više

Dževdet efendija kao glasovit i priznat turski povjesničar kazivao mi je da je Stjepan Tomašević, posljednji kralj bosanski, bio pogubljen kod Nove Varoši na granici Bosne. Isto tako, kazivali su mi da je u kraljevu grobu kod Jajca, iza poboja sa Omer pašom, bio zakopan jedan turski vojnik...više

Tužba je pisana 3. prosinca 1854. godine u Donjoj Mahali kod Oraš­ja. U toj tužbi vide se sve strahote kroz koje je prolazio živalj Bosanske Posavine.

...više

Ljubi rodnu grudu, poštuj svoga komšiju, da sretno živiš i bude ti dobro na zemlji svojoj na plemenitoj. U to se sažima svo običajno pravo Bosne!

...dalje

Boće, rujna 1923.

U subotu 15. rujna dobila je novoosnovana bosanska župa novo zvono, koje je napravljeno u Zagrebu. Zvono je teško 150 kilograma, a posvećeno je sv. Ćirilu i Metodiju.

...više

13. 08. 1716.

Pade snijeg u Bosni i napravi velike štete u žitorodnim krajevima

                   (iz ljetopisa fra N. Lašvanina)

...više

O splavdžijama (splavarima) na rijeci Bosni do sada je vrlo malo pisano, a i ono što je negdje zabilježno bilo je više usput i u sastavu neke druge teme. Kada se govori o splavdžijama na rijeci Bosni uglavnom se misli na tzv. ekonomsko splavarenje, odnosno ono putem kojeg se iz unutarnjosti Bosne rijekom isporučivala građa do Bosanskog i Slavonskog Šamca, Brčkog, Beograda, Obrenovca...više

Tamo daleke 1861. godine, 26. lipnja svojim glasovitim govorom u Hrvatskome saboru obratio se dr. Ante Starčević:

„Ne će Europa, da mi Hervati budemo neodvisni, da budemo samostalni ...

više

U Srednjoj Slatini, župi sv. Franje Asiškog, 11 srpnja 2009. godine, svetom misom u 18 sati, obilježeno je sjećanje na dan stradanja sela. Sjećanje na dan od prije 17 godina - 11 srpanj 1992. godine kada je Srednja Slatina ostala bez većine svojih stanovnika a župa bez župljana. Napadom u ranim jutarnjim satima tog dana srpska vojska ubila je 11 branitelja i civila, a zarobljenike odvela u logor, razorila župnu crkvu i zapalila desetke obiteljskih kuća.

...dalje

Naš narod ima i svoje opće osobine, po kojima se razlikuje od svih drugih. Ne voli se svađati, nego voli živjeti u bratstvu i ljubavi; zato su često izmiješani pripadnici triju vjera i isto toliko naših naroda u jednom istom selu, a da se nikad ne zapaze podijeljenosti. Veseljaci su naši ljudi, zato ima divne pjesme i igre.

...dalje

Započinjući svoj znameniti roman «Ana Karenjina» Lav Nikolajevič Tolstoj reče: “Sve sretne obitelji nalik su jedna drugoj, svaka nesretna obitelj nesretna je na svoj način”. Nakon ratne drame koja se prije desetljeće i pol odvijala u Bosni i Hercegovini mogli bismo kazati da su sve župe koje su opustošene, opustošene na svoj način. To poglavito vrijedi za područje Banjolučke biskupije...dalje

Godine 1901. u Zagrebu je tiskana „Spomen knjiga iz Bosne“.  Tiskar je bio Antun Scholz, a knjigu je uredio dr. Ivan Šarić, tadašnji kanonik Vrhbosanski, Nakladnik je bio Kaptol vrhbosanski.

...dalje

Započet ću ovaj mali povijesni izlet riječima pokojnog fra Grge Vilića:

„Što smo tražili to smo i dobili. Svi južno-slavenski narodi, osim Slovenaca iskusili su tursko doba. Iskusili su dijelom i Europu i umjesto da se spametuju svi južno-slavenski narodi u isto vrijeme kolektivno polude.“

...dalje

Mlada župa Novo Selo - Balegovac smještena je u sjevernom dijelu Bosanske Posavine, nedaleko od prometnice Doboj – Odžak – Svilaj, na sporednom putu od Odžaka prema Prudu i Bosanskom Šamcu. Nalazi se na jednakoj udaljenosti između hrvatskih gradova Slavonskog Broda i Županje te na desetak kilometara zračnom linijom od Odžaka u smjeru sjevera.

...dalje

„Nema veće ljubavi do li kad netko svoj život položi za svoje prijatelje".

U spomenik je utisnut lik pokojnika a usred kamena bijelog tucanika stavljena je ploča s riječima pokojnika na samrti:

"Želim umrijeti za svoju vjeru i narod"!

...dalje

Nakon prestanka turskih ratova Bosna i Hercegovina a time i Bosanska Posavina živjele su u granicama koje su se do danas zadržale. One su bile granične zemlje sve slabijeg Turskog Carstva. U njima su se sve moćniji begovi žestoko odupirali svim reformama kojima su sultani htjeli preporoditi i ojačati svoju državu... dalje

Borbe, nemiri i meteži slabili su Bosnu, pa su Turci sve češće u nju upadali. Već 1451. su zauzeli u Vrhbosni tvrdi grad Hodidjed. Kralj Tomaš uzalud je nastojao ga preoteti. Osim čestih turskih provala Bosnu su slabili i vjerski sukobi.

...dalje

S obzirom na veličinu Bosanske Posavine, možemo biti sretni i zadovoljni brojnošću tragova ljudske kulture i prisutnosti na ovom području. Na temelju nekoliko arheoloških lokaliteta možemo spoznati gdje, u kom vremenu i u kakvim zajednicama nalazimo prve tragove života i ljudskog obitavanja na ovim prostorima...dalje

POPLAVE

         Cijela povijest Bosanske Posavine prožeta je borbom žitelja protiv stihja rijeke Bosne, Save i ostalih. O tome je redovito pisao i tisak, posebno početkom ovog stoljeća.

...dalje

Među ostalim poslovima što sam ih netom minule godine u Beču obavio, dovršio sam i nacrte ilirskih grbova. Opisao sam ih i uspostavio. I da bih udovoljio želji i nadasve plemenitoj radoznalosti mnogih ljubitelja, tiskom sam ih dao objaviti, te su ih s odobravanjem prihvatili i mnogi u tuđni...

...dalje 

Godine 1859. izdade turska vlada zakon zvan Hat-humajun, koji je kršćanima u svačemu donio povlastice, pa i ovome: da se za novogradnje lako mogu dobiti fermani, a za popravke da ih uopće i ne treba. Tim zakonom okoristiše se mnogi naši – među prvima Dubica. U to je vrijeme bio ovdje župnik fra Mijo Begac (Begčević); on podiže tu lijepu, prostranu crkvu 1856. godine, od kvadratičnog – tesanog kamena...

...dalje 

Snjim u misnicama su još: fra Filip (poznatiji kao Pilko), fra Stanko (poznatiji kao Svalina) i fra Ivan (poznatiji kao Coco). Opačak, franjevački roker (pročitah to u tekstovima ozbiljnih glazbenih kritičara, molim…) doveo iz Gornje Dubice svoju grupu pjevačkih ljepotica i s njima uz elektronski harmonij (joj, fra Ćoso da Vi to vidite!) – glazbom prati misu...

...dalje 

Vrativ se, sjednem kod zemljaka Hajdarbega Čengića, Dedagina brata, s kojim sam prije nekoliko dana kod Mehmedbega Kapetanovića razgovarao o tegobama raje u Bosni i koji me upitao:

         – Ej, vjere ti, što je tebi i tvome zakonu krivo?

         Nasmijavši se tom pitanju, odgovorim mu kao staromu znancu:

         – Bolan, samo da ti jednu kažem, ti bi se smamilo.

         – Eh, što je to? Kaži mi!

         – Eto, zvono!

         – To bit ne može, pa makar sve drugo bilo!

...dalje

…Kao domaći, odem na poštu, dignem u ime fra Jure Vuletića, dubičkog župnika, poštu (Hrvatska straža, Vrhbosna, pisma). Konji fra Franjini ( Fra Franjo Lujić, dubičanac rođen je 1864. a župnik je u Potočanima) zagrabiše, dobro hranjeni vučjačkom travom i zobi, da je vihor nastao oko ušiju. Čitao sam o Hitleru, fašizmu, dnevnim događajima i sređivao sve dojmove u zaokružene misli...

...dalje

Obaviješten sam da turski car Muhamed misli idućega ljeta s vojskom da me udari da je već vojsku i topove pripravio. Tolikoj sili ne mogu ja sam odoljeti, stoga zamolih Ugre i Mlečane i Jurja (Kastriotu) Arbanasa da mi u pomoć priteku...

...dalje

Ovi predjeli su ravan sa postepenim spuštanjem prema spomenutim rijekama. To spuštanje čini zemlju ocjeditom; inače je zemlja sama od sebe plodna. Budući su ovi krajevi za življenje i gospodarenje u svakom pogledu podesni, tu su se sigurno ljudi već u najstarija vremena naselili...

...dalje