Solunska braća

Uostalom, dovoljno je pogledati anticku kartu krscanskih opcina od Soluna do Stridona, pak shvatiti kako je krscanska tradicija – od svetog Pavla do pape Hadrijana - nakon vise od sedam stoljeca, toliko uznapredovala da njihovo bogosluzje nije trebalo ponovno izmisljati. >>>više

Prokopije iz Cezareje i naziv "Slaveni"

U ovoj raspravi iznijet cemo nepobitne dokaze da

je pojam SLAVENI znanstvena besmislica. Udjimo u bit rasprave!:

 

>>>više

Posavska zemlja

Čini se da je najtočnije i najprihvatljivije određenje Bosanske Posavine, dao dr. Stjepan Blažanović u svojoj knjizi "Bosanska Posavina", Orašje 1993. godine.

>>>više

Putovanje po Bosni

Duh prosvjete i napredka može se usaditi u Bosni samo putem probudjene narodnosti i samosvjesti, dok ova spava, ostat će i Bosna u barbarskom mertvilu s kojim se nemože nijedan narod spasiti.

>>>više

Kako su izgledala kmetska selišta u Bosanskoj Posavini

Na plavnim dijelovima Posavine, kuća i ostale zgrade bile su dignute od zemlje kamenim kûćama, a u nekim slučajevima na debljim panjevima do visine od jednog metra.

>>>više

Andrićeva pisma

I ja vjerujem da bi inozemni znansvenici dolazili u Bosnu proučavati mržnju, kao što proučavaju kugu, samo kad bi mržnja bila isto tako priznat, izdvojen i klasificiran predmet proučavanja kao što je kuga."

>>>više

Rasprava o jeziku. Tvrtko Tvrtković. Što je rekao čovjek iz Kreševa, a što Zumbul Musafija

»Jezik vam je samo jedno od bosanskih prokletstava pa i zbog jezika trpi mnogi pošten Bosanac. Meni je malčice pomogao jednom jedan neobrazovan, ali pametan čovjek iz Kreševa — zapamtite, Kreševljaci su vam naj­bistriji među svim bosanskim Hrvatima!

>>>više

Himna

Zbog vrlo visokih estetskih kriterija naših konstitutivnih naroda, bosan­skohercegovačka državna himna gotovo jedno desetljeće sliči na Glamoč­ko nijemo kolo.

>>>više

Banovine - jajačka i srebrenička

Banovina jajačka i srebrenička ostadoše u rukama ugarsko­hrvatskih vladara kroz 64. godine. U to doba mnogo su puta turske vojske udarale na te oblasti, želeć ih na novo osvojiti.

>>>više

Usora i Dolnji kraji

"Na Usori va slavnoj našoj vojsci na Lišnici" u povelji kralja Stjepana Ostoje od g. 1399.

 

>>>više

Bosanska Biskupija - postanak

Početkom 11. st. Bosna, već poznata kao banovina, našla se u interesnoj sferi ugarsko-hrvatske krune, a crkveno opet u nadležnosti Splita

>>>više

Hrvati i Srbi - dva stara različita naroda

Vjerske pojmove, obiteljsko i društveno uređenje, narodno običajno pravo, narodni jezik, odijelo i narodnu umjetnost Hrvati su baštinili od stare i iranske kulture iz srednje Azije, a Srbi iz sardske kulture u Maloj Aziji.

>>>više

Čija je bosanaska zemlja?

Ništa tu nije iskombinirano, nego naučno utemeljeno, na osnovu katastarskih knjiga.


>>>više

Glasovi vrhbosanski

Domalo sve utihnu. Glavni otpor bio je slomljen. U kotlinu uđoše konjanici. Čarke i pripucavanja jenjaše, a Vrhbosnom zavlada tajac.

 

>>>više

Oj djevojko điđo moja, điđala te majka tvoja

Stvarno je genijalan naš narod! Na ovo često ponovim: ako tuga i bol pjevaju ljepše pjesme od ljubavi, onda se u neimaštini i nedaćama tka raskošnije ruho od bogate svile jer su u dugim zimskim noćima naše majke tkale s tugom, čeznući za slobodom, u boli zbog siromaštva i u ljubavi za svoje najmilije >>>više

Narodna nošnja iz Matića

Muškarci su obavezno nosili šešire, najčešće crne boje, koje su znali ukrašavati strukom ružmarina... >>>više

Poplava rijeka Bosne i Save 1932.

Iz poplavljenih sela na dijelu Bosanski Šamac-Brčko evakuirano je do sada 7.300 stanovnika i 11.400 grla stoke. Evakuacija i dalje traje ...

>>>više

Milodraška ahdnama

Ja, sultan Mehmed-han dajem na znanje cijelom svijetu da su posjedni­ci ovoga carskoga fermana, bosanski duhovnici, našli moju veliku milost, pa zapovijedam: >>>više

Na ljutu ranu ljuta trava

Rimski vojskovodja, političar i pisac Marko Porcije Katon Stariji (234.-149. pr.Kr.) svaki je svoj govor u senatu završavao riečima, da najopasnijega neprijatelja Kartagu treba razoriti. Tu Katonovu borbenu lozinku preinačio je dr. Ante Pavelić u izričaj: Ceterum censeo Iugoslaviam esse delendam - Uostalom, mislim, Jugoslaviju treba razoriti

>>>više

Begova trećina

Znalo se dogoditi da subaša sa svojim pomoćnicima neki put i ne ide na lice mjesta, jer ga neki snalažljivi kmet zadrži kod svoje kuće, ponudi dobrim mezetom i ručkom. >>>više

Sukob nacionalnih ideja

U bitci na Kosovu »Miloš Obilić pokaza se Hrvatom«... »Na mjesto Lazara dođe Stefan Branković, dok Turčinu rđa ne dodijala, te zemlju oko 1459 utjelovi carstvu«. >>>više

Ukidanje nekih svadbenih i pogrebnih običaja u Posavini

- Alkoholna pića kod ukopa mrtvaca zabranjuju se, jer često zbog toga dolazi do pijanstva, svađe i tučnjave... >>>više

Župa Podvučjak

U proljeće se jednoga dana uzbudio narod i počeše mi ljudi dolaziti svi razjareni. Uzbunilo ih to što je učitelj djeci zabranio da ne smiju vikati: Hvaljen Isus!, nego Dobar dan ili Dobar večer >>>više

Nastanak Hrvatskog šahiranog grba

U literaturi se najčešće navodi legenda o tome da je hrvatski grb navodno nastao "pošto je za­robljeni hrvatski kralj Stjepan Držislav (969.-995.) u šahovskoj igri pobijedio mletačkog dužda Petra II. Orseola (992.-1009.)... >>>više

Šokci

U nahiah pako: Gradačačkoj, Derventskoj i Banjalučkoj kraj Save ovo ime Š o k a c  i  Š o k i- c a, nije kod ondašnjeg stanovništva porugateljno, već narodno upravo.. >>>više

Plugovi Bosanske Posavine

Zanimljivo je da su upravo dragocjene podatke o oraćim spravama, istraživačima iz Zagreba, dali ljudi iz Bosanske Posavine. Tada su poseb­no istaknuti: Markan Čolić, seljak iz Pećnika, Anto Paradžik iz Čardaka, ... >>>više

Poplava rijeke Save 1940.

Žene i ljudi nosili su nešto bijednih prnja. Oni su iz sela Kopanice, Vidovice, Vučilovac i Jenjić. Pored ovih stradala su i druga sela brčanskog sreza, a naročito Orašje, Ugljara, Donja Mahala i Tolisa. >>>više

Žendrag

Nekoliko povijesničara (I. Kecmanović, fra R. Špionjak) smatra da se prvi broj "Žendraga" pojavio čak 1854. godine i da je njegov idejni tvorac i pokretač bio fra Ivan Franjo Jukić  >>>više

Župa franjevačkog lica

Među čla­novima je bilo i vjernika iz susjed­nih župa: Oštra Luka-Bok, Vido­vice, Domaljevac >>>više

Mjesoopis - 3 nahie od 34

Dobor, razvaline starog niegda grada, bitkama godine 1408. i 1413. znamenit; pripoviedaju, da je i ovi grad Mehmet II. nalet učinio, >>>više

Podrijetlo

0 podrijetlu Hrvata postoje čak tri ozbiljne teorije, o kojima već desetljeći­ma raspravljaju razni povjesničari i jezikoslovci. To su: slavenska, iranska i gotska teorija. >>>više

Bani bosanski

Ban Stiepan neimadiaše diece mužke, već samo dvie kćeri Elizabetu prie spomenutu udatu za Ljudevita kralja ugarskoga i Dragu, koja kod sestre u dvoru kraljevskom biaše. Svojoj kćeri na pir u Ugarsku pošavši umre godine 1357. i bi ukopan u Mileševu (Miloševac), u crkvi sv. Ni­kole samostana franciškanskog, kog biaše isti Stiepan na rieci Bosni sagradio37). >>>više

Obilježja Hrvata u Bosni i Hercegovini

Nastanak grba i zastave Hrvata u BiH seže u godinu 1990., odnosno u poče­tke višestranačja u toj zemlji. Prije toga, u cijelom razdoblju od godine 1945. do 1990., u njoj je bilo iznimno teško javno isticati i koristiti hrvatske nacionalne simbole. >>>više

Posavino u srcu te nosim - 4

Današnje stanje je vrlo slično većini općina Posavine koje su pripale drugom entitetu. Općina Derventa je imala 21.972 Hrvata prema popisu iz 1991., dok danas po crkvenim izvorima koje smatramo vrlo relevantnim i vjerodostojnim na ovim prostorima živi tek 616 Hrvata ili oko 2,8 %. I ovdje je nestao čovjek >>>više

Tomislav, najveći hrvatski kralj

Godine 925. se na Duvanjskom polju okupio silan narod (ka­ko kaže Vjekoslav Klaić) s oružjem u ruci, razdijeljen po plemeni­ma i rodovima. Kralj Tomislav krunio se za prvog kralja, svih Hrva­ta. >>>više

Posavino u srcu te nosim - 3

Trenutno stanje u Bosanskom Brodu je dramatično drukčije nego što je opisano. Nema popisa stanovništva, tako da možemo samo govoriti o procjenama. Iz Općine Bosanski Brod je nestao čovjek. Provesti se selima u kojima je većinsko stanovništvo bilo hrvatsko prava je noćna mora >>>više

Bosanska Posavina II.

Sve povijesne činjenice govore kako su Hrvati na ovo područje došli velikom seobom u 7. stoljeću, točnije 626. poslije Isusa Krista. >>>više

Bosanska Posavina I.

Nekad u davno doba preko velikih voda
prvo je ovamo došla šarena ptica roda.
Dugo je kružila sama iznad ove ravnice
između Vučijaka i gore Motajice....
>>>više

Hrvatski nacionalni simboli u hrvatskom iseljeništvu i političkoj emigraciji

Činjenica je također da su ubrzo po dolasku u emigraciju mnogi emigranti počeli kritički ra­spravljati o tome što se dogodilo tijekom rata i u ratnoj Nezavisnoj Državi Hrvatskoj. Pritom su izrazili neslaganje ne samo s ratnom Pavelićevom politikom, nego su ukazivali i na neprihvatljivost njegova uplitanja u hrvat­sku emigrantsku politiku. >>>više

Zemljopis za početnike

U početku stvori Bog nebo i zemlju. Zemlja bijaše pusta i prazna; tama se prostirala nad bezdanima, i Duh Božiji lebdio je nad vodama. I reče Bog: „Neka bude svjetlost!“ >>> više

Proslava

Veselje je bilo zbog proslave tisućljetne hrvatske opstojnosti, ali je bi­lo mjesta i za tugovanje. >>>više

Prvostolnice Crkve u Hrvata

SARAJEVO

Katedrala Srca Isusova sagrađena je 1889. g. Projekt za izgradnju Katedrale uradio je Josip Vancaš kombinirajući elemente romanike i gotike i tako stvorio sintezu po kojoj se ovaj objekt izdvaja od ostalih te vrste >>>više

Kratki osvrt na stariju hrvatsku književnost u BiH

Kada je u prekosavskim pokrajinama već opala uporaba na­rodnog govora, pa se i u kući i u učioni latinština rabila, njom se zborovalo i u crkvi pjevalo >>>više

Cvjetnica i blagoslov grančica

Za bosanskohercegovačke katolike karakteristične su grančice crnogoričnoga drveća koje raste u većini zemlje. Tamo gdje nema ovoga drveća donošeno je iz drugih krajeva i prodavano po selima. Tako u okolici Orašja grančice jelice su donosili oni od Brčkog i prodavali vičući 'jelica za jajce'. >>>više

Sjećanja

Kad sagledamo sve ove silne nesreće koje su snašle hrvatski narod pro­pašću NDH, postavlja se samo od sebe pitanje je li bilo moguće sačuvati opstanak te države i nakon rata. Većina povjesničara misli da u ondašnjim međunarodnim okolnostima to nije bilo moguće. Ja, naprotiv, držim... >>>više

Ulazak u povijest - Izvori

Ivan biskup, sluga slugu božjih, ljubljenom sinu Tomislavu, kralju Hrvata, i Mihajlu, iz­vrsnom knezu Humljana >>>više

Balada o posljednjoj kraljici

fra Bono Nedić ostavio je zanimljiv zapis iz kreševskoga kraja o toj legendi. On piše o jednoj humci u naselju Oštra Luka u vlasništvu obitelji Kristić: >>>više

Postojanost

U sudbini našeg roda, posebno starosjediteljskih Dinaraca, Bosna je bila središnja zemlja ili, kako to navede u svom 'Pregledu povijesti hrvatskoga naroda', Dr Ferdo Šišić, 'jedna od tri banovine kraljevstva Hrvatske i Dalmacije' >>>više

Od pradomovine do domovine

Nakon što je Aleksandar Makedonski, koji je divljački rušio i uništavao sve pred sobom, osvojio Harauvatiju 329. godine prije Krista, Harauvatija ponovo postaje samostalna država u 1. sto­ljeću prije Krista u sklopu parskog (perzijskog) kraljevstva. Kada su Parsi ušli u Harauvatiju, većina Hrvata napušta svoju državu i osniva Bosporsko Kraljevstvo na ušću rijeke Tanais (Don) u Azorsko more. >>>više

Uspostava Banovine Hrvatske

Tu smo se nas dvojica složili da učinimo privremeni sporazum, prema kojem imaju pripasti pod teritorij Hrvatske osim Savske i Primorske banovine još kotar Ilok i Šid u Slavoniji, Brčko, Gradačac, Derventa, Travnik i Fojnica u Bosni, te grad i kotar Du­brovnik u Dalmaciji. >>>više

Korijeni

Navistivši zaredom na tri zapovidne svitkovine pod svetčanom pučkom misom i nenašavši nikakve zakonite zaprike, ja fra Ambroza Vučković uz dopušćenje paroka uz međusobni pristanak prid svidocima vinčao sam; Stipu Studenovića iz Potočana, i Mandu kćer Marka Tadića iz Duvna. Svidoci biše Jozo Radoš iz Sarnave, Anto Studenović, i Anda kćer Mate Studena iz Potočana. >>>više

Bobovac - kraljevski grad

Bobovac je u 14. i 15. stoljeću bio poznat kao "stolno mjesto" bo­sanske države. U njemu su stolovali ban Stjepan II. Kotromanić, ban i kralj Tvrtko I, njegov nasljednik kralj Dabiša, a za njim i njegova udovica Jelena (Gruba). Nakon njih tamo su boravili kralj Ostoja i nje­gov sin, zatim kralj Tvrtko II. i napo­kon Stjepan Tomaš i kraljica Katarina. >>>više

Horion Bosona

Prvo poznati bosanski ban Borić, podrijetlom moj zemljak Slavonac porodio sina Kulina koji ga naslijedi na banskoj stolici. >>>vise

Vukovar - grad koji nestaje?

Ako i danas stoji ona poznata vukovarska priča  Siniše Glavaševića "Grad - to ste vi!" onda grad nestaje - grada nema! U ratu je uništen i dugo, dugo vremena se, sam od sebe ne će oporaviti! >>>više

Pretapanje imena Crvena Hrvatska u Crna Gora

Ulaskom u sastav Nemanjine države nestalo je 1184 Crvene Hrvatske kao samostalne zemlje. U sastavu srednjevjekovne Srbije, ali kao država sa potrebnim atributi­ma, doduše više formalnim nego stvarnim, ostala je ona sve do 1360, kada se u njoj kao gospodari pojaviše Balšići. >>>više

Bosanski krstjani nisu bili heretici

U Zenici, na Bilinom Polju godine 1203. potpisana je svečana izjava kojom starješine bosanskih kstjana obećavaju popravljanje discipline i učvršćivanje veze s centrom Katoličke crkve... više

Bosna i Hrvatska uoči turskog osvajanja i pad

Poraženo i bez materijalnih sredstava, hrvatsko se plemstvo sa sabora u Bihaću obraća za pomoć papi, Veneciji i Habsburgovcima. Međutim, od toga je bilo slabe koristi, i između 1493. i 1593. pomoć austrijskih staleža hrvatskoj protuturskoj fronti bila je veoma skromna. ...više

Ulazak u povijest i Croatia Rubea

Po Konstantinovom pričanju Hrvati su, pošto su raz­bili Avare za vrijeme cara Iraklija, zavladali provincijom Dalmacijom, a jedan dio njih odvojio se je od ostalih, te je zavladao Ilirikom i Panonijom, gdje je osnovao svoju državu sa posebnim vladarom. ...više

::: PV PRETRAGA

::: PORED PUTA

1912.

 

Odlučiše sarajevske gospođe pohoditi novootvoreni kinematograf Alberta Metza. Dovezoše se fijakerom obje Halilbašićke, a Firdus-hanuma i Spahinbegovica svaka obaška. Izostade žena Mehmedage Fadilpašića koji je bolovao i, kao da je znao da boluje posljednju bolest, suprugu nije puštao od sebe. Društvo iznevjeriše dvije poznate kerfeke - nije im bilo prvi put.

- Što li one dvije ne dođoše? - upita Firdus-hanuma kada se dvorana zamračila.

- Neće one, kažu, šejtanske slike petkom gledati! - šanu joj prva Halilbašićka. Druga Halilbašina žena nikad nije usta otvarala.

- Zbilja! Pa danas je petak! - potvrdi Firdus-hanuma i zamisli se.

- Ma kakvi! Nije njima toliko do petka! To one nema iz inata čine. Što iz inata, što iz pasjaluka. Što zbog oboga...

- Nije važno. Nismo ovdje zbog njih došle.

- Nismo.

A kad filmska predstava otpoče glasovirskim uvodom, zaboraviše o čemu su govorile. približiše glave drvenoj rešetki - mušepku - da bolje vide. Da sakriju ženska lica od muških pogleda, dvije su lože bile zagrađene mušepcima. U susjednoj, otvorenoj, one iz zatvorene otkriše kako uz doktoricu Krajewsku sjedi mlada Mehmedagićka sa šeširom na glavi, ruku golih do lakata, nogu prebačenih i uvis isturene, prahom naprašene špičaste, ali ipak lijepe brade.

 

Dragan Pavelić

::: ČITAONA

::: NA BANDERI

ŽELITE ODMOR?

Kontakt: +385 (98) 195  92 46 Kontakt: +385 (98) 195 92 46

TIJEKOM CIJELE GODINE