fra Bono Nedić ostavio je zanimljiv zapis iz kreševskoga kraja o toj legendi. On piše o jednoj humci u naselju Oštra Luka u vlasništvu obitelji Kristić: >>>više

U sudbini našeg roda, posebno starosjediteljskih Dinaraca, Bosna je bila središnja zemlja ili, kako to navede u svom 'Pregledu povijesti hrvatskoga naroda', Dr Ferdo Šišić, 'jedna od tri banovine kraljevstva Hrvatske i Dalmacije' >>>više

Nakon što je Aleksandar Makedonski, koji je divljački rušio i uništavao sve pred sobom, osvojio Harauvatiju 329. godine prije Krista, Harauvatija ponovo postaje samostalna država u 1. sto­ljeću prije Krista u sklopu parskog (perzijskog) kraljevstva. Kada su Parsi ušli u Harauvatiju, većina Hrvata napušta svoju državu i osniva Bosporsko Kraljevstvo na ušću rijeke Tanais (Don) u Azorsko more. >>>više

Tu smo se nas dvojica složili da učinimo privremeni sporazum, prema kojem imaju pripasti pod teritorij Hrvatske osim Savske i Primorske banovine još kotar Ilok i Šid u Slavoniji, Brčko, Gradačac, Derventa, Travnik i Fojnica u Bosni, te grad i kotar Du­brovnik u Dalmaciji. >>>više

Navistivši zaredom na tri zapovidne svitkovine pod svetčanom pučkom misom i nenašavši nikakve zakonite zaprike, ja fra Ambroza Vučković uz dopušćenje paroka uz međusobni pristanak prid svidocima vinčao sam; Stipu Studenovića iz Potočana, i Mandu kćer Marka Tadića iz Duvna. Svidoci biše Jozo Radoš iz Sarnave, Anto Studenović, i Anda kćer Mate Studena iz Potočana. >>>više

Bobovac je u 14. i 15. stoljeću bio poznat kao "stolno mjesto" bo­sanske države. U njemu su stolovali ban Stjepan II. Kotromanić, ban i kralj Tvrtko I, njegov nasljednik kralj Dabiša, a za njim i njegova udovica Jelena (Gruba). Nakon njih tamo su boravili kralj Ostoja i nje­gov sin, zatim kralj Tvrtko II. i napo­kon Stjepan Tomaš i kraljica Katarina. >>>više

Prvo poznati bosanski ban Borić, podrijetlom moj zemljak Slavonac porodio sina Kulina koji ga naslijedi na banskoj stolici. >>>vise

Ako i danas stoji ona poznata vukovarska priča  Siniše Glavaševića "Grad - to ste vi!" onda grad nestaje - grada nema! U ratu je uništen i dugo, dugo vremena se, sam od sebe ne će oporaviti! >>>više

Ulaskom u sastav Nemanjine države nestalo je 1184 Crvene Hrvatske kao samostalne zemlje. U sastavu srednjevjekovne Srbije, ali kao država sa potrebnim atributi­ma, doduše više formalnim nego stvarnim, ostala je ona sve do 1360, kada se u njoj kao gospodari pojaviše Balšići. >>>više

U Zenici, na Bilinom Polju godine 1203. potpisana je svečana izjava kojom starješine bosanskih kstjana obećavaju popravljanje discipline i učvršćivanje veze s centrom Katoličke crkve... više

Poraženo i bez materijalnih sredstava, hrvatsko se plemstvo sa sabora u Bihaću obraća za pomoć papi, Veneciji i Habsburgovcima. Međutim, od toga je bilo slabe koristi, i između 1493. i 1593. pomoć austrijskih staleža hrvatskoj protuturskoj fronti bila je veoma skromna. ...više

Po Konstantinovom pričanju Hrvati su, pošto su raz­bili Avare za vrijeme cara Iraklija, zavladali provincijom Dalmacijom, a jedan dio njih odvojio se je od ostalih, te je zavladao Ilirikom i Panonijom, gdje je osnovao svoju državu sa posebnim vladarom. ...više

Kako se vidi iz Porfirogenetovih navoda, rimska Dalmacija od Raše u Istri do Drine i od Jadrana do Bosanske Posavine bila je središnja zemlja, koju su Hrvati kod svoga dolaska na Jug zauzeli i naselili....više

U pismu se u deset točaka sažimaju Upute što ih je Uprava Franjevačkoga reda poslala svim franjevcima hrvatskoga jezičnog područja 24. srpnja 1941. godine. ...više

Sudeći po do sada poznatim okolnostima, Pop Du­kljanin bio je katolički svećenik iz Bara. Po njegovom sla­bom znanju latinskog jezika, kojim je Ljetopis pisan, zaključuje se da je bio slavenskog porijekla, vjerovatno baš iz Bara ili iz njegove najbliže okoline....više

U plodnoj nizini srednje Bosanske Posavine na lijevoj strani rijeke Bosne smjestio se posavski grad Odžak. Na laganom uzvišju (102 m), udaljen petnaestak kilometara od Bosanskog Šamca i Save, i južno svega osam kilometara od svoga povijesnog susjeda, prekobosanskog grada Modriče. ...više

U Sjeveroistočnoj Bosni prostirale su se u Sred­njem vijeku široke oblasti USORA I SOLI, koje ne­rijetko na čelu imaju svog posebnog bana. Usora obuhvaća ne samo poriječje rijeke Usore, nego i sav kraj oko donjeg toka Bosne s gradovima Dobojem, Doborom, Tešnjem i Srebrenikom. ...više

Uz kolijevku pjeva majka svom čedu:

 »Majka sina u bešici nina,

Ninajuć' ga pjesmu zapjevala:

»Nini, paji, sine Rvatine, ...više

Kronologija plehanskog samostana, sv. II., koju je najvećim dijelom pisao fra Juro Vuletić, čuva se u riznici plehanskog kulturnog blaga. Trenutno je pohra­njena u Hrvatskoj (Slavonski Brod), dok se ne sagradi novi samostan Plehan....više

Dževdet efendija kao glasovit i priznat turski povjesničar kazivao mi je da je Stjepan Tomašević, posljednji kralj bosanski, bio pogubljen kod Nove Varoši na granici Bosne. Isto tako, kazivali su mi da je u kraljevu grobu kod Jajca, iza poboja sa Omer pašom, bio zakopan jedan turski vojnik...više

Tužba je pisana 3. prosinca 1854. godine u Donjoj Mahali kod Oraš­ja. U toj tužbi vide se sve strahote kroz koje je prolazio živalj Bosanske Posavine.

...više

Ljubi rodnu grudu, poštuj svoga komšiju, da sretno živiš i bude ti dobro na zemlji svojoj na plemenitoj. U to se sažima svo običajno pravo Bosne!

...dalje

Boće, rujna 1923.

U subotu 15. rujna dobila je novoosnovana bosanska župa novo zvono, koje je napravljeno u Zagrebu. Zvono je teško 150 kilograma, a posvećeno je sv. Ćirilu i Metodiju.

...više

13. 08. 1716.

Pade snijeg u Bosni i napravi velike štete u žitorodnim krajevima

                   (iz ljetopisa fra N. Lašvanina)

...više

O splavdžijama (splavarima) na rijeci Bosni do sada je vrlo malo pisano, a i ono što je negdje zabilježno bilo je više usput i u sastavu neke druge teme. Kada se govori o splavdžijama na rijeci Bosni uglavnom se misli na tzv. ekonomsko splavarenje, odnosno ono putem kojeg se iz unutarnjosti Bosne rijekom isporučivala građa do Bosanskog i Slavonskog Šamca, Brčkog, Beograda, Obrenovca...više

Tamo daleke 1861. godine, 26. lipnja svojim glasovitim govorom u Hrvatskome saboru obratio se dr. Ante Starčević:

„Ne će Europa, da mi Hervati budemo neodvisni, da budemo samostalni ...

više

U Srednjoj Slatini, župi sv. Franje Asiškog, 11 srpnja 2009. godine, svetom misom u 18 sati, obilježeno je sjećanje na dan stradanja sela. Sjećanje na dan od prije 17 godina - 11 srpanj 1992. godine kada je Srednja Slatina ostala bez većine svojih stanovnika a župa bez župljana. Napadom u ranim jutarnjim satima tog dana srpska vojska ubila je 11 branitelja i civila, a zarobljenike odvela u logor, razorila župnu crkvu i zapalila desetke obiteljskih kuća.

...dalje

Naš narod ima i svoje opće osobine, po kojima se razlikuje od svih drugih. Ne voli se svađati, nego voli živjeti u bratstvu i ljubavi; zato su često izmiješani pripadnici triju vjera i isto toliko naših naroda u jednom istom selu, a da se nikad ne zapaze podijeljenosti. Veseljaci su naši ljudi, zato ima divne pjesme i igre.

...dalje

Započinjući svoj znameniti roman «Ana Karenjina» Lav Nikolajevič Tolstoj reče: “Sve sretne obitelji nalik su jedna drugoj, svaka nesretna obitelj nesretna je na svoj način”. Nakon ratne drame koja se prije desetljeće i pol odvijala u Bosni i Hercegovini mogli bismo kazati da su sve župe koje su opustošene, opustošene na svoj način. To poglavito vrijedi za područje Banjolučke biskupije...dalje

Godine 1901. u Zagrebu je tiskana „Spomen knjiga iz Bosne“.  Tiskar je bio Antun Scholz, a knjigu je uredio dr. Ivan Šarić, tadašnji kanonik Vrhbosanski, Nakladnik je bio Kaptol vrhbosanski.

...dalje

Započet ću ovaj mali povijesni izlet riječima pokojnog fra Grge Vilića:

„Što smo tražili to smo i dobili. Svi južno-slavenski narodi, osim Slovenaca iskusili su tursko doba. Iskusili su dijelom i Europu i umjesto da se spametuju svi južno-slavenski narodi u isto vrijeme kolektivno polude.“

...dalje

Mlada župa Novo Selo - Balegovac smještena je u sjevernom dijelu Bosanske Posavine, nedaleko od prometnice Doboj – Odžak – Svilaj, na sporednom putu od Odžaka prema Prudu i Bosanskom Šamcu. Nalazi se na jednakoj udaljenosti između hrvatskih gradova Slavonskog Broda i Županje te na desetak kilometara zračnom linijom od Odžaka u smjeru sjevera.

...dalje

„Nema veće ljubavi do li kad netko svoj život položi za svoje prijatelje".

U spomenik je utisnut lik pokojnika a usred kamena bijelog tucanika stavljena je ploča s riječima pokojnika na samrti:

"Želim umrijeti za svoju vjeru i narod"!

...dalje

Nakon prestanka turskih ratova Bosna i Hercegovina a time i Bosanska Posavina živjele su u granicama koje su se do danas zadržale. One su bile granične zemlje sve slabijeg Turskog Carstva. U njima su se sve moćniji begovi žestoko odupirali svim reformama kojima su sultani htjeli preporoditi i ojačati svoju državu... dalje

Borbe, nemiri i meteži slabili su Bosnu, pa su Turci sve češće u nju upadali. Već 1451. su zauzeli u Vrhbosni tvrdi grad Hodidjed. Kralj Tomaš uzalud je nastojao ga preoteti. Osim čestih turskih provala Bosnu su slabili i vjerski sukobi.

...dalje

S obzirom na veličinu Bosanske Posavine, možemo biti sretni i zadovoljni brojnošću tragova ljudske kulture i prisutnosti na ovom području. Na temelju nekoliko arheoloških lokaliteta možemo spoznati gdje, u kom vremenu i u kakvim zajednicama nalazimo prve tragove života i ljudskog obitavanja na ovim prostorima...dalje

POPLAVE

         Cijela povijest Bosanske Posavine prožeta je borbom žitelja protiv stihja rijeke Bosne, Save i ostalih. O tome je redovito pisao i tisak, posebno početkom ovog stoljeća.

...dalje

Među ostalim poslovima što sam ih netom minule godine u Beču obavio, dovršio sam i nacrte ilirskih grbova. Opisao sam ih i uspostavio. I da bih udovoljio želji i nadasve plemenitoj radoznalosti mnogih ljubitelja, tiskom sam ih dao objaviti, te su ih s odobravanjem prihvatili i mnogi u tuđni...

...dalje 

Godine 1859. izdade turska vlada zakon zvan Hat-humajun, koji je kršćanima u svačemu donio povlastice, pa i ovome: da se za novogradnje lako mogu dobiti fermani, a za popravke da ih uopće i ne treba. Tim zakonom okoristiše se mnogi naši – među prvima Dubica. U to je vrijeme bio ovdje župnik fra Mijo Begac (Begčević); on podiže tu lijepu, prostranu crkvu 1856. godine, od kvadratičnog – tesanog kamena...

...dalje 

Snjim u misnicama su još: fra Filip (poznatiji kao Pilko), fra Stanko (poznatiji kao Svalina) i fra Ivan (poznatiji kao Coco). Opačak, franjevački roker (pročitah to u tekstovima ozbiljnih glazbenih kritičara, molim…) doveo iz Gornje Dubice svoju grupu pjevačkih ljepotica i s njima uz elektronski harmonij (joj, fra Ćoso da Vi to vidite!) – glazbom prati misu...

...dalje 

Vrativ se, sjednem kod zemljaka Hajdarbega Čengića, Dedagina brata, s kojim sam prije nekoliko dana kod Mehmedbega Kapetanovića razgovarao o tegobama raje u Bosni i koji me upitao:

         – Ej, vjere ti, što je tebi i tvome zakonu krivo?

         Nasmijavši se tom pitanju, odgovorim mu kao staromu znancu:

         – Bolan, samo da ti jednu kažem, ti bi se smamilo.

         – Eh, što je to? Kaži mi!

         – Eto, zvono!

         – To bit ne može, pa makar sve drugo bilo!

...dalje

…Kao domaći, odem na poštu, dignem u ime fra Jure Vuletića, dubičkog župnika, poštu (Hrvatska straža, Vrhbosna, pisma). Konji fra Franjini ( Fra Franjo Lujić, dubičanac rođen je 1864. a župnik je u Potočanima) zagrabiše, dobro hranjeni vučjačkom travom i zobi, da je vihor nastao oko ušiju. Čitao sam o Hitleru, fašizmu, dnevnim događajima i sređivao sve dojmove u zaokružene misli...

...dalje

Obaviješten sam da turski car Muhamed misli idućega ljeta s vojskom da me udari da je već vojsku i topove pripravio. Tolikoj sili ne mogu ja sam odoljeti, stoga zamolih Ugre i Mlečane i Jurja (Kastriotu) Arbanasa da mi u pomoć priteku...

...dalje

Ovi predjeli su ravan sa postepenim spuštanjem prema spomenutim rijekama. To spuštanje čini zemlju ocjeditom; inače je zemlja sama od sebe plodna. Budući su ovi krajevi za življenje i gospodarenje u svakom pogledu podesni, tu su se sigurno ljudi već u najstarija vremena naselili...

...dalje