Pismo fra Leonarda

PISMO GENERALA FRANJEVAČKOGA REDA FRA LEONARDA BELLA 18. KOLOVOZA 1941.

U pismu se u deset točaka sažimaju Upute što ih je Uprava Franjevačkoga reda poslala svim franjevcima hrvatskoga jezičnog područja 24. srpnja 1941. godine.

1. Razborito ali odlučno nastojati, da se provede zaklju­čak provincijalnog sastanka u Zagrebu od 10. do 12. juna 1941. godine prema kojem nijedan franjevac ne smije biti učlanjen u Ustaškom hrvatskom pokretu.

 

2. Sa svom odlučnošću nastojati, da se franjevci bave sa­mo duhovnim i svećeničkim poslovima, a svjetovne i poli­tičke poslove da prepuste svjetovnjacima i njihovoj odgo­vornosti.

 

3. Franjevci ne smiju imati nikakvog udjela u progonima Srba i Židova, u oduzimanju njihovog imetka, pokretnog i nepokretnoga, u iseljavanju Srba u Srbiju i naseljavanju Hrvata u dosadašnjim srpskim naseljima.

 

4. Dosljedno tome nijedan franjevac ne smije biti: a) u odborima i sudovima u istraživanju krivnje četnika i dru­gih Srba prema Hrvatima, te u izricanju kazna prema na­prijed spomenutima, b) u odborima i uredima za nase­ljavanje Hrvata u srpskim naseljima i na imanjima oduze­tim Srbima, c) u odborima i uredima za iseljavanje Srba i oduzimanje njihovog imetka.

 

5. Ni franjevačke župe, ni samostani ni provincije ne smi­ju primati na dar ni kupovati ni pokretna ni nepokretna dobra, koja su prije rata pripadala Srbima i Židovima.

 


6. Ukoliko budu u stanju, neka oci provincijali i ugledniji franjevci ulože sve sile kod vlasti i vodećih ljudi u današ­njoj Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, da se ne čine osvete, da se ne progone nevini, da se ne oduzimlje imetak i ne vrši nasilno preseljavanje Srba iz njihovih dosadašnjih postoj­bina.

 

7. Gdje god se pruži prilika, neka franjevci uzimaju u zaštitu progonjene Srbe i Židove i pred narodnim masama i pred državnim vlastima. Ukoliko mogu neka oci provin­cijali i samostanske starješine oprezno i skrovito, i materi­jalno pomažu progonjenu i potrebnu braću Srbe.

 

8. Franjevci ne smiju imati nikakvog udjela u nasilnom i masovnom prevađanju pravoslavnih na katoličku vjeru. Nikakvu pravoslavnu župu ne smiju primiti na upravu, sve da im je i preuzvišena gospoda ordinariji (biskupi - op. a.) ponude. Naravno, pojedinačni prijelazi na katoličku vjeru iz uvjerenja i u punoj slobodi dozvoljeni su i poželjni danas kao i uvijek.

 

9. S franjevačkih župa, gdje su katolici izmiješani sa Srbi­ma i drugim inovjercima valja ukloniti dušobrižnike (žup­nike i kapelane) koji su naprasiti i nerazboriti, i na njihovo mjesto postaviti ljude zrele, dobre i oprezne.

 

10. Ako bi se koji franjevac, zanesen narodnom suvere­nošću, ogriješio o dužnu snošljivost prema inovjercima i o kršćansku ljubav prema bližnjemu, ima se kazniti prema težini svoje pogreške, na prvom mjestu premještajem u drugi kraj, gdje neće imati prigodu za slične prijestupe.

.....................................

 

Iz knjige Ivana Lovrenovića, „Bosanski Hrvati“ - Dokumenti, Str.238

PV

Prosinac 2009.

::: PV PRETRAGA

::: PORED PUTA

1912.

 

Odlučiše sarajevske gospođe pohoditi novootvoreni kinematograf Alberta Metza. Dovezoše se fijakerom obje Halilbašićke, a Firdus-hanuma i Spahinbegovica svaka obaška. Izostade žena Mehmedage Fadilpašića koji je bolovao i, kao da je znao da boluje posljednju bolest, suprugu nije puštao od sebe. Društvo iznevjeriše dvije poznate kerfeke - nije im bilo prvi put.

- Što li one dvije ne dođoše? - upita Firdus-hanuma kada se dvorana zamračila.

- Neće one, kažu, šejtanske slike petkom gledati! - šanu joj prva Halilbašićka. Druga Halilbašina žena nikad nije usta otvarala.

- Zbilja! Pa danas je petak! - potvrdi Firdus-hanuma i zamisli se.

- Ma kakvi! Nije njima toliko do petka! To one nema iz inata čine. Što iz inata, što iz pasjaluka. Što zbog oboga...

- Nije važno. Nismo ovdje zbog njih došle.

- Nismo.

A kad filmska predstava otpoče glasovirskim uvodom, zaboraviše o čemu su govorile. približiše glave drvenoj rešetki - mušepku - da bolje vide. Da sakriju ženska lica od muških pogleda, dvije su lože bile zagrađene mušepcima. U susjednoj, otvorenoj, one iz zatvorene otkriše kako uz doktoricu Krajewsku sjedi mlada Mehmedagićka sa šeširom na glavi, ruku golih do lakata, nogu prebačenih i uvis isturene, prahom naprašene špičaste, ali ipak lijepe brade.

 

Dragan Pavelić

::: ČITAONA

::: NA BANDERI

ŽELITE ODMOR?

Kontakt: +385 (98) 195  92 46 Kontakt: +385 (98) 195 92 46

TIJEKOM CIJELE GODINE