Podrijetlo

0 podrijetlu Hrvata postoje čak tri ozbiljne teorije, o kojima već desetljeći­ma raspravljaju razni povjesničari i jezikoslovci. To su: slavenska, iranska i gotska teorija.

Dolazak Hrvata - Celestin Medović
Dolazak Hrvata - Celestin Medović

Slavenska teorija

Prema toj teoriji Hrvati su jedno od slavenskih plemena, koje je na po­dručje između Drave i Jadrana doselilo u 7. stoljeću iz tzv. Velike ili Bije­le Hrvatske. Ta teorija temelji se na povijesnom zapisu bizantskoga cara Konstantina VII. Porfirogeneta. On u svome djelu 'O upravljanju carstvom' izrijekom tvrdi da su Hrvati na te prostore došli na poziv bizantskoga cara Heraklija kao njegovi saveznici u borbi protiv divljih Avara. Hrvati su, kao veoma moćno ratničko pleme, brzo počistili Avare s navedenoga područja i uspostavili svoju vlastitu državu. Ilirskim i keltskim plemenima, koja su zatekli na tom području, nametnuli su svoj jezik i upravu. Slavensku teori­ju potkrjepljuje i poznata legenda o sestrama Tugi i Bugi. U njoj se govori kako su Hrvati izvorno Slaveni, koji su na današnje prostore došli u drugoj polovici 7. stoljeća, nakon što su se odvojili od svojih dotadašnjih saveznika Anta. Na tom pohodu su ih, prema spomenutoj legendi, predvodila petorica braće (plemića): Kluk, Lobel, Kosjenac, Muhlo i Hrvat i dvije sestre Tuga i Buga.


Iranska teorija

Hrvati su, prema iranskoj teoriji, podrijetlom iz Irana. Uz ovu teoriju su, to valja odmah reći, stali mnogi istaknuti svjetski povjesničari i jezikoslovci. U nas ju je posebice čvrsto zastupao učeni hrvatski isusovac o. Stjepan Kazi­mir Sakač (1867.-1973.). On ime Hrvat dovodi u izravnu svezu s imenom jednoga staroperzijskoga plemena, koje se zvalo „Harahvaiti", a njihova ze­mlja „Harahvatia". U vrijeme perzijskih vladara Kim II. i Darija I, postoja­la je istočna iranska provincija koja se zvala 'Harahvatva i pleme koje je u njoj živ jelo pod imenom 'Harahvaiti. Postoje također brojni i stari rukopisi iz 2. i 3. stoljeća prije Krista, koji spominju Hrvate u Iranu.


Gotska teorija

Zastupnici tzv. gotske teorije tvrde da su stari Hrvati podrijetlom od Istoč­nih Gota (Ostrogota), jednoga od najmoćnijih germanskih plemena. Tu teoriju u nas je prvi pokušao znanstveno dokazati hrvatski franjevac o. fra Kerubin Šegvić (1867.-1945.). Svoje zaključke temeljio je na rašireno­sti imena Hrvat na područjima gdje su živjela gotska plemena, na sličnim završecima brojnih gotskih i hrvatskih imena i naziva, te na neospornoj činjenici daje upravo gotsko-runsko pismo bilo podlogom našoj hrvatskoj glagoljici. Fra Kerubin je ovu svoju teoriju platio životom jer su ga komu­nisti, pod optužbom da svojom teorijom o neslavenskom podrijetlu Hrvata opasno ruši slavensko jedinstvo, 1945. osudili na smrt i strijeljali. Iako će se jezikoslovci i povjesničari još dugo baviti ovim pitanjem, već sada se može sa sigurnošću reći da su dokazi o slavenskom podrijetlu Hrvata zapravo

najneuvjerljiviji.

Priredio: Fra Mićo PINJUH

Prosinac 2010.

::: PV PRETRAGA

::: NEKE STVARI I OSTALO

LJUBAVNA VEZA MASLINE I MEDITERRANA

Iz iskustva znam da su knjige ove vrste nešto posebno. Možemo ih pokloniti, razmjeniti, prodati, o njima pripovijedati i svoj skromni usud dati; reklo bi se, nešto poput platežnog sredstva.  >>>više

 

PREDZORJE

 

Previjam se u krevetu kao crv. Cijelim tijelom, cijelom dušom djeluje u meni sinoćne vino. U odsustvu bolje duhovne pjanosti (kažem pjanosti a ne pijanstva, čak ni opojnosti) vino pali u meni rujne požare, škaklja me, draži me, ponižava me, potpaljuje maštu i potpiruje na zanose prama ženi i Budućnosti.

Imam groznicu. Ne ću da potpuno otvorim oči prama nastalom danu što kroz tananu zavjesu počinje da probija u sobu. Slušam kukurijeke pijetlova u dvorištu, te troma i duboka zvona.

Kao da se utapam, cijela moja prošlost prolazi u meni u kaleidoskopu; sve pogrješke koje sam počinio, sva dobra djela koja propustih. Evo sam srećom i nemoćan: dozivam sebi sliku bolnice gdje ženske ruke jodom i klorom pale sladostrast u povoju ranjenika.

─ I onda mislim, kako je strahovito što ću morati ustati se, odjenuti se, otići bez oduševljenja u svakidašnji svijet, pa opet ne moći pijan, biti pijan bez uma.

 

Augustin Josip Ujević

::: ČITAONA

::: NA BANDERI

Kuća za odmor Tel. 00385 98 195 92 46
Kuća za odmor Tel. 00385 98 195 92 46