Podrijetlo

0 podrijetlu Hrvata postoje čak tri ozbiljne teorije, o kojima već desetljeći­ma raspravljaju razni povjesničari i jezikoslovci. To su: slavenska, iranska i gotska teorija.

Dolazak Hrvata - Celestin Medović
Dolazak Hrvata - Celestin Medović

Slavenska teorija

Prema toj teoriji Hrvati su jedno od slavenskih plemena, koje je na po­dručje između Drave i Jadrana doselilo u 7. stoljeću iz tzv. Velike ili Bije­le Hrvatske. Ta teorija temelji se na povijesnom zapisu bizantskoga cara Konstantina VII. Porfirogeneta. On u svome djelu 'O upravljanju carstvom' izrijekom tvrdi da su Hrvati na te prostore došli na poziv bizantskoga cara Heraklija kao njegovi saveznici u borbi protiv divljih Avara. Hrvati su, kao veoma moćno ratničko pleme, brzo počistili Avare s navedenoga područja i uspostavili svoju vlastitu državu. Ilirskim i keltskim plemenima, koja su zatekli na tom području, nametnuli su svoj jezik i upravu. Slavensku teori­ju potkrjepljuje i poznata legenda o sestrama Tugi i Bugi. U njoj se govori kako su Hrvati izvorno Slaveni, koji su na današnje prostore došli u drugoj polovici 7. stoljeća, nakon što su se odvojili od svojih dotadašnjih saveznika Anta. Na tom pohodu su ih, prema spomenutoj legendi, predvodila petorica braće (plemića): Kluk, Lobel, Kosjenac, Muhlo i Hrvat i dvije sestre Tuga i Buga.


Iranska teorija

Hrvati su, prema iranskoj teoriji, podrijetlom iz Irana. Uz ovu teoriju su, to valja odmah reći, stali mnogi istaknuti svjetski povjesničari i jezikoslovci. U nas ju je posebice čvrsto zastupao učeni hrvatski isusovac o. Stjepan Kazi­mir Sakač (1867.-1973.). On ime Hrvat dovodi u izravnu svezu s imenom jednoga staroperzijskoga plemena, koje se zvalo „Harahvaiti", a njihova ze­mlja „Harahvatia". U vrijeme perzijskih vladara Kim II. i Darija I, postoja­la je istočna iranska provincija koja se zvala 'Harahvatva i pleme koje je u njoj živ jelo pod imenom 'Harahvaiti. Postoje također brojni i stari rukopisi iz 2. i 3. stoljeća prije Krista, koji spominju Hrvate u Iranu.


Gotska teorija

Zastupnici tzv. gotske teorije tvrde da su stari Hrvati podrijetlom od Istoč­nih Gota (Ostrogota), jednoga od najmoćnijih germanskih plemena. Tu teoriju u nas je prvi pokušao znanstveno dokazati hrvatski franjevac o. fra Kerubin Šegvić (1867.-1945.). Svoje zaključke temeljio je na rašireno­sti imena Hrvat na područjima gdje su živjela gotska plemena, na sličnim završecima brojnih gotskih i hrvatskih imena i naziva, te na neospornoj činjenici daje upravo gotsko-runsko pismo bilo podlogom našoj hrvatskoj glagoljici. Fra Kerubin je ovu svoju teoriju platio životom jer su ga komu­nisti, pod optužbom da svojom teorijom o neslavenskom podrijetlu Hrvata opasno ruši slavensko jedinstvo, 1945. osudili na smrt i strijeljali. Iako će se jezikoslovci i povjesničari još dugo baviti ovim pitanjem, već sada se može sa sigurnošću reći da su dokazi o slavenskom podrijetlu Hrvata zapravo

najneuvjerljiviji.

Priredio: Fra Mićo PINJUH

Prosinac 2010.

::: PV PRETRAGA

::: PORED PUTA

OBALA

 

Dođoh iz daleka kraja i na putu susretoh mnoge tuđe, nepročitane oči. Ali iza poznatoga praga ne nađoh onih zjenica, zbog kojih sam došao. I sada krećem dalje.

Danas možda ne jošte, jer je silan umor od proputovanih krajina. Ali sutra već rano, prije nego se prva noć dovrši. Da li ću ovoga puta doći cilju? Ne znam, jer ne slutim više, kakvo ime nosi.

Oko mene su samo mrtvi, ples mrtvih. I ja sam mrtav, no da li još ima kakav život preda mnom? Pitanja. Nad morem galebovi. Po nebu oblaci. Pitanja.

Java je lepeza oblika, ali boli glavobolju: u dnu srca pitanja, strasna, šarena pitanja.

 

MASKE

 

Na sve strane, svakim putem neke crne, teške maske. Gdje su duše? Gdje su misli? Na sve strane samo maske.

Kao u nekoj zamci laži, uzalud se duh koprca. Među brojem tih masaka, gdje je pravo ljudsko lice, gdje je prava Božja duša?

Moja majka nije majka, moje sestre nisu sestre, a muškarci počivaju u hladnoći i u vlazi.

Gore nego tmaste magle, tuđe maske tište, tište. A putnik se, drumom, pita:

- Je li ovo tijelo moje? - Ova prazna, laka hrpa? - I nije li duša samo sjenka i sablast sa koprenom?

 

HORA

 

Dok se rastežem za stolom, Misao hiti do čela i njedara, gladi sljepoočnice, pa opominje:

- Hora je došla; sada ćeš umrijeti ili se promijeniti.

Ura jednoliko otkucava čas sudbonosan. Na nebu lagane maglice teže da se rasprše. U svemiru tjeskoba.

A ja, ljetnom omarom, osjećam kroz žile slatki otrov, krv medeniju nego šećerno vino: kako je lijepo umirati!

I onda ponavljam: "Zbogom, svijete! Lijep si mi kao nebeska plavet hotičnom utopljeniku što je priviđa kroz providni talas.

Zbogom, živote, ja izdišem. Ali ako se, slučajno, probudim iz ove omame, sva će Vasiona, sa suncem i zvijezdama, promijeniti svoj sumorni oblik."

 

Augustin Tin Ujević

::: ČITAONA

::: NA BANDERI

Kuća za odmor Tel. 00385 98 195 92 46
Kuća za odmor Tel. 00385 98 195 92 46