Godine 1901. u Zagrebu je tiskana „Spomen knjiga iz Bosne“. Tiskar je bio Antun Scholz, a knjigu je uredio dr. Ivan Šarić, tadašnji kanonik Vrhbosanski, Nakladnik je bio Kaptol vrhbosanski.
„Spomen knjiga iz Bosne“ obiluje i vrijednim fotografijama, nastalim na kraju 19. stoljeća.
Za ovu prigodu izdvojili smo petnaest fotografîja iz Bosanske Posavine na kojima su od zaborava sačuvane naše stare crkve, svećenstvo i narod. Na fotografijama se posebno vidi živopisnost narodnih nošnji onoga doba.
pv
is
::: PV PRETRAGA
::: PORED PUTA
1912.
Odlučiše sarajevske gospođe pohoditi novootvoreni kinematograf Alberta Metza. Dovezoše se fijakerom obje Halilbašićke, a Firdus-hanuma i Spahinbegovica svaka obaška. Izostade žena Mehmedage Fadilpašića koji je bolovao i, kao da je znao da boluje posljednju bolest, suprugu nije puštao od sebe. Društvo iznevjeriše dvije poznate kerfeke - nije im bilo prvi put.
- Što li one dvije ne dođoše? - upita Firdus-hanuma kada se dvorana zamračila.
- Neće one, kažu, šejtanske slike petkom gledati! - šanu joj prva Halilbašićka. Druga Halilbašina žena nikad nije usta otvarala.
- Zbilja! Pa danas je petak! - potvrdi Firdus-hanuma i zamisli se.
- Ma kakvi! Nije njima toliko do petka! To one nema iz inata čine. Što iz inata, što iz pasjaluka. Što zbog oboga...
- Nije važno. Nismo ovdje zbog njih došle.
- Nismo.
A kad filmska predstava otpoče glasovirskim uvodom, zaboraviše o čemu su govorile. približiše glave drvenoj rešetki - mušepku - da bolje vide. Da sakriju ženska lica od muških pogleda, dvije su lože bile zagrađene mušepcima. U susjednoj, otvorenoj, one iz zatvorene otkriše kako uz doktoricu Krajewsku sjedi mlada Mehmedagićka sa šeširom na glavi, ruku golih do lakata, nogu prebačenih i uvis isturene, prahom naprašene špičaste, ali ipak lijepe brade.
Dragan Pavelić
::: ČITAONA
::: NA BANDERI
ŽELITE ODMOR?
Kontakt: +385 (98) 195 92 46
TIJEKOM CIJELE GODINE
Druckversion | Sitemap | 
Diese Seite weiterempfehlen